U januaru ove godine, 1.077 kompanija u Nemačkoj podnelo je zahtev za stečaj, prema izveštajima nemačkog Udruženja stečajnih upravnika. Iako se na prvi pogled čini kao početak talasa bankrota, dublja analiza pokazuje da je situacija zapravo na nivou predpandemijskih perioda i daleko od rekordnih brojeva zabeleženih tokom finansijskih kriza.
Kada se upoređuju aktuelni podaci sa onima iz marta 2016. godine, kada je stečaj zatražilo 1.099 kompanija, postaje jasno da trenutni porast nije izvan uobičajenih okvira. Tokom pandemije COVID-19, državne intervencije pomogle su mnogim kompanijama da opstanu. Sada, kada je podrška smanjena, prirodno je došlo do povećanja broja stečajeva.
Stručnjaci upozoravaju da je trenutna situacija rezultat velikih strukturnih promena u ekonomiji, koje uključuju prelazak sa starih tehnologija i izvora energije na održive, zelene alternative. Ovaj proces tranzicije stavlja dodatni pritisak na kompanije, čineći neke poslovne modele nekonkurentnim.
Sektor koji je posebno pogođen je građevinarstvo, koji osim što se suočava sa visokim troškovima zbog zelene tranzicije, trpi i od visokih cijena energenata, rastućih kamatnih stopa i problema u lancima snabdijevanja. U prošloj godini, 81 građevinska kompanija pokrenula je postupak stečaja, što je dovelo do zaustavljanja mnogih projekata širom Nemačke.
Iako trenutni porast broja stečajeva može izgledati zabrinjavajuće, stručnjaci ističu da je to više signal za budnost nego za paniku. Potrebno je da se ekonomija prilagodi novim uslovima i izazovima, dok država i dalje ima ulogu u podršci kompanijama kroz ovaj period tranzicije.