Otkrivaju nedavni izveštaji. Oni koji su zaduženi za sprovođenje politike povratka u kancelariju mogli bi se naći u paradoksalnoj situaciji, gde bi upravo oni mogli biti ti koji će odlučiti da napuste kompaniju. Ovo bi moglo biti iznenađenje za izvršne direktore koji su pretpostavljali da će mlađi radnici biti ti koji će pružiti otpor povratku u kancelariju.
Dve nove analize naglašavaju da će zaposleni na višem nivou biti skloniji promeni posla nakon što se uvedu politike povratka u kancelariju. Ovi izveštaji donose nove dokaze koji se nadovezuju na prethodne istraživačke nalaze o radnim navikama iskusnijih zaposlenih koji su radili na daljinu.
Gartner, firma za konsalting i istraživanje ljudskih resursa, objavila je rezultate ankete sprovedene među 3.500 zaposlenih. Anketa je pokazala da je 33% ispitanika na rukovodećim pozicijama, koji su dobili instrukcije da se vrate u kancelariju, izjavilo da bi zbog toga razmotrilo napuštanje trenutnog poslodavca. U međuvremenu, samo 19% zaposlenih bez rukovodećih pozicija izrazilo je isti stav.
Ova anketa, sprovedena u novembru 2023. godine, ali objavljena nedavno, pruža uvid u to da, iako je većina rukovodilaca dobila ubedljive argumente od svog poslodavca za povratak u kancelariju, to možda nije dovoljno.
„Viši lideri, koji komuniciraju i predstavljaju poslovne odluke, nisu imuni na trend povećane fleksibilnosti koji vidimo među svim zaposlenima“, kaže Karolin Ogava, direktorka istraživanja u Gartneru.
Gartnerova anketa objavljena je dva dana nakon akademskog istraživanja koje je pokazalo da je povratak u kancelariju u tri velike tehnološke kompanije rezultirao odlaskom viših zaposlenih. Ovo istraživanje je analiziralo podatke kompanije People Data Labs nakon što su različite politike povratka u kancelariju stupile na snagu u Eplu, Majkrosoftu i Spejs Iksu, upoređujući ih sa odlascima u sličnim kompanijama.
Radnici koji su napustili ove kompanije nisu trpeli na svojim sledećim poslovima, prema Dejvidu Van Dajku, doktorantu na Univerzitetu u Mičigenu. „Ne nalazimo dokaze da su prihvatali niže pozicije ili ostajali nezaposleni“, kaže Van Dajk, koji je koautor ovog rada zajedno sa Florianom Gansiliusom iz Mičigena i docentom Univerziteta u Čikagu Ostinom Rajtom. „To sugeriše da zaposleni na višim pozicijama imaju mnogo opcija.“
Spejs Iks nije odmah odgovorio na zahtev za komentar, dok je portparol Epla, Džoš Rozenstok, ukazao na raniju izjavu kompanije koja je osporila rezultate istraživanja, tvrdeći da ne odražava stvarnost njihovog poslovanja. Majkrosoft je takođe odbacio nalaze istraživanja, saopštavajući da se ne slažu sa internim podacima kompanije.
Novi izveštaji dolaze u trenutku kada neke kompanije pooštravaju pravila rada na daljinu. Na primer, Volmart je nedavno najavio smanjenje korporativnih poslova i pozvao većinu zaposlenih na daljinu da se vrate u matičnu kancelariju ili druge lokacije.
Sa sve većim brojem kompanija koje usvajaju hibridni model rada, koji omogućava rad na daljinu uz određeno vreme provedeno u kancelariji, izazovi i mogućnosti su mnogobrojni. Važno je da poslovni lideri uravnoteže potrebu za produktivnošću i saradnjom sa rizikom gubitka talentovanih radnika ukoliko se odluče za stroge mandate. Jer, kako ističe Brajan Eliot, talentovani ljudi uvek imaju opcije.