Svakoga dana, medijski naslovi slikaju istu sliku: Amerika i Kina, dva titana na ivici sukoba, nepomirljivi rivali u borbi za globalnu dominaciju. Svedočimo trgovinskim ratovima, tehnološkim blokadama i diplomatskim varnicama. Narativ o novom Hladnom ratu je toliko snažan da deluje kao jedina moguća realnost.
Ali, ta priča je opasno nepotpuna. Da bismo razumeli sadašnjost i budućnost, moramo se setiti zaboravljene prošlosti. Odnos Amerike i Kine nije priča o dva večita neprijatelja. To je priča o „braku iz interesa“ koji je trajao 40 godina, stvorio modernu globalizaciju, a sada se pretvara u najkompleksniji i najopasniji „razvod“ u istoriji.
Oni nisu prosti rivali. Oni su ekonomski sijamski blizanci. Ne vole se, ali su decenijama rasli spojeni, a hirurški pokušaj njihovog razdvajanja preti da izazove katastrofalno krvarenje koje bi osetio ceo svet.
Zaboravljeni „brak iz interesa“: Kako su Amerika i Kina zajedno gradile globalizaciju
Sve je počelo sedamdesetih godina prošlog veka. Amerika je u Kini videla priliku da otvori novo tržište i izoluje Sovjetski Savez. Kina je u Americi videla priliku da dobije pristup tehnologiji, investicijama i znanju neophodnom za izlazak iz siromaštva. Sklopljen je prećutni, ali istorijski dogovor:
- Kina je ponudila jeftinu radnu snagu i postala „svetska fabrika“. Ovo je američkim kompanijama donelo ogroman profit, a američkim potrošačima decenije jeftinih proizvoda – od patika do ajfona.
- Amerika je ponudila svoje ogromno tržište i kapital. Kineske fabrike su imale kome da prodaju svoju robu, a američke investicije su gradile kinesku infrastrukturu.
Ova simbioza je izvukla stotine miliona Kineza iz siromaštva i omogućila dug period niske inflacije i visokog standarda u Americi. Decenijama su zavisili jedno od drugog, gradeći neraskidivu ekonomsku vezu.

Kraj medenog meseca: Šta je pošlo po zlu?
„Brak“ je počeo da puca kada se promenila ravnoteža moći. Kina više nije bila zadovoljna ulogom jeftine fabrike. Kroz transfer tehnologije i ogromna ulaganja u obrazovanje i inovacije, ona je postala tehnološki džin. Kompanije poput Huawei-a, Alibabe i Tencenta počele su da pariraju, pa čak i da nadmašuju svoje američke konkurente.
Učenik je postao rival. Amerika je shvatila da je sopstvenim kapitalom i znanjem stvorila svog najvećeg strateškog konkurenta. Taj trenutak je označio kraj partnerstva i početak borbe za dominaciju u 21. veku.
Nova bojna polja: Tehnologija, trgovina i globalni uticaj
Današnji sukob se ne vodi tenkovima, već na tri ključna fronta:
- Tehnološki rat: Najvažnija bitka. Obe strane znaju da će onaj ko bude dominirao u veštačkoj inteligenciji, poluprovodnicima (čipovima) i 5G mrežama, dominirati i globalnom ekonomijom i bezbednošću.
- Trgovinski rat: Carine i sankcije se koriste kao oružje za usporavanje protivnika i zaštitu domaće industrije. Globalni lanci snabdevanja, nekada simbol saradnje, sada se kidaju i reorganizuju.
- Borba za globalni uticaj: Kineska inicijativa „Pojas i put“ i njen rastući uticaj u Africi, Aziji i Latinskoj Americi direktno pariraju tradicionalnoj sferi uticaja Zapada.
A gde smo tu mi? Srbija u raskoraku između Istoka i Zapada
Za male zemlje poput Srbije, ovaj sukob divova nije apstraktna vest. On je svakodnevna realnost koja definiše našu spoljnu politiku i ekonomsku budućnost. Naša pozicija je klasičan primer sedenja na „dve stolice“.
- Sa jedne strane, težimo članstvu u Evropskoj uniji, što podrazumeva usklađivanje sa zapadnom politikom.
- Sa druge strane, Kina je postala jedan od naših najvećih investitora u infrastrukturu i industriju, nudeći kapital i projekte koji su nam preko potrebni.
Ova pozicija je izuzetno delikatna. Dok sukob traje, Srbija se nalazi između „čekića i nakovnja“, pod stalnim pritiskom da izabere stranu. Svaki potez se pažljivo meri, a prostor za neutralnost postaje sve uži.
Zaključak: Opasna zavisnost i neizvesna budućnost
Priča o Americi i Kini je priča o najvažnijem i najopasnijem odnosu na planeti. Njihova međusobna ekonomska zavisnost deluje kao kočnica koja sprečava direktan sukob, jer bi on bio katastrofalan za obe strane. Ali, tenzije i strateško rivalstvo su stvarni i rastući.
Budućnost svetskog poretka zavisi od toga da li će ova dva „sijamska blizanca“ uspeti da pronađu način da se takmiče bez destruktivnog konflikta. Za ostatak sveta, uključujući i Srbiju, zadatak je da pažljivo plovi kroz uzburkane vode koje stvara njihova kompleksna igra moći, tražeći sopstveni put u svetu koji se nepovratno menja.


