Iako Srbija zauzima 57. mesto u svetu po upotrebi veštačke inteligencije (AI), zaostaje za zemljama regiona, nedavni skup u Beogradu osvetljavao je put ka većoj integraciji AI u društvo i privredu. Prema Oksford metodu, koji procenjuje korištenje AI na osnovu vladinih, tehničkih i infrastrukturnih kapaciteta, Srbija ima prostora za napredak, posebno u tehničkom sektoru.
Izazovi i rešenja na putu ka napretku
Jedan od glavnih izazova je usvajanje tehnoloških rešenja od strane stranih kompanija, a ne samo zapošljavanje domaćih stručnjaka. Profesor Miljković Zoran sa Mašinskog fakulteta ukazuje na potrebu za boljom saradnjom sa stranim firmama na domaćem terenu. Drugi ključan element je investicioni kapital, koji bi trebalo učiniti dostupnijim privatnom sektoru, uz veću podršku u implementaciji novih tehnologija u različitim oblastima poslovanja.
Primena AI u različitim oblastima
Veštačka inteligencija već nalazi primenu u brojnim sektorima u Srbiji, posebno u informaciono-komunikacionim tehnologijama i poljoprivredi. Projekti poput otkrivanja bolesti biljaka pomoću dronova i proučavanja gena biljaka su samo neki od primjera kako AI može unaprediti efikasnost i produktivnost. Zorana Štaka sa Elektrotehničkog fakulteta Istočno Sarajevo ističe kako bi bez veštačke inteligencije bilo nemoguće obraditi ogromne količine genetskih podataka.
Strategija i ciljevi
Srbija je prva zemlja Jugoistočne Evrope koja je usvojila Strategiju razvoja veštačke inteligencije sa ciljem njene implementacije u ključnim sektorima poput zdravstva, energetike i transporta. Ambicija je jasna – postati lider u regionu i globalno konkurentna na polju AI.
Povećanje upotrebe AI u Srbiji nije samo pitanje tehnološkog napretka, već i ekonomskog razvoja i poboljšanja kvaliteta života građana. Sa pravim pristupom i strategijom, Srbija ima potencijal da iskoristi sve prednosti koje veštačka inteligencija nudi.