Ljubljana — U Sloveniji poslednjih dana vlada prava potražnja za električnim bojlerima, usled stupanja na snagu nove uredbe 1. januara, koja se odnosi na energetski efikasno grejanje zgrada u kojoj spada i zabrana bojlera. Ova odluka deo je šireg okvira „zelene tranzicije“ koji nameće Evropska unija, a cilja smanjenje potrošnje električne energije u domaćinstvima. Novim pravilnikom zabranjena je ugradnja i prodaja novih električnih bojlera, radijatora i svih drugih uređaja koji koriste struju za grejanje.
Uredbu je prethodna vlada Janeza Janše usvojila tokom pandemije, a odnosi se na sve stambene objekte, što je dodatno izazvalo zabrinutost građana. Iako su javne rasprave o ovom pitanju prošle nezapaženo, nova ograničenja sada podstiču veliki broj građana da unapred zamene svoje bojlere.
Mnogi vlasnici kuća i stanova sada na brzinu kupuju bojlere, a serviseri su zatrpani pozivima. „Od posla ne stižemo da odahnemo jer ljudi žele da kupe novi bojler pre nego što zabrana stupi na snagu,“ kažu iz sektora montaže bojlera.

Iako je nova vlada Roberta Goloba u izvesnoj meri prilagodila deo energetskih pravila, zabrana bojlera ostala je nepromenjena. Propisi zahtevaju da se tradicionalni bojleri zamene toplotnim pumpama, koje su ne samo znatno skuplje, već i zahtevaju više prostora, što je nepraktično za mnoge stare stanove.
Nova regulativa nalaže da se svi uređaji koji koriste struju iz javne mreže za grejanje moraju zameniti, osim ako se energija proizvodi iz obnovljivih izvora blizu objekta. Iznimka postoji i za visoko energetski efikasne zgrade, ali njih je u Sloveniji vrlo malo.
Prema mišljenju nezavisnog stručnjaka Matjaža Valenčiča, cilj uredbe jeste ušteda na potrošnji struje, koja je sve skuplja, posebno od kada je Slovenija prešla na američki i afrički tečni gas, koji je skuplji od ruskog.

Bivši ministar pravde Aleš Zalar ovakav potez naziva problematičnim: „Da li zaista treba da pokrećemo ustavni spor zbog ove uredbe? Nadam se da će se vlada osvrnuti na ovaj problem i preispitati odluku.“
Dok stručnjaci predviđaju male energetske uštede od ove uredbe, mnogi upozoravaju na ozbiljnije posledice, poput otežanog pristupa osnovnim higijenskim uslovima. Istraživanja pokazuju rast nezadovoljstva među građanima, koji se pitaju da li će biti primorani da vodu greju na šporetima.
Trgovine u Sloveniji ubrzo će prestati s prodajom bojlera, osim manjih modela za sudopere. Iako kazne za nepoštovanje zabrane za sada nisu predviđene, stručnjaci smatraju da bi ljudi mogli posegnuti za kupovinom na crnom tržištu kako bi zamenili pokvarene uređaje.
Ovaj potez, u očima mnogih, deluje kao preterana mera Evropske unije, koja bi mogla građane Slovenije iznenada pretvoriti u prekršioce „bojlerskog zakona“.