Biološki sat je termin od kojeg mnoge žene strepe. Poznata je biološka činjenica da kvalitet jajnih ćelija opada sa godinama, što drastično smanjuje šanse za začeće i povećava rizik od komplikacija. Međutim, šta ako taj sat ne mora samo da ide unapred? Šta ako bismo mogli da ga, makar malo, vratimo unazad?
Najnovija vest koja je odjeknula u svetu reproduktivne biologije sugeriše upravo to – tim istraživača sa prestižnog Hebrew University of Jerusalem uspeo je da pronađe mehanizam koji „resetuje“ stare jajne ćelije, čineći ih ponovo mladim i funkcionalnim.
Zašto jajne ćelije uopšte stare?
Da bismo razumeli rešenje, moramo razumeti problem. Jajne ćelije (oociti) akumuliraju oštećenja tokom godina. Za razliku od drugih ćelija u telu koje se stalno obnavljaju, žena se rađa sa svim jajnim ćelijama koje će ikada imati. Kako žena stari, stare i njene ćelije.
Glavni krivac za gubitak kvaliteta, kako su naučnici otkrili, leži u DNK instabilitetu. Konkretno, u starijim jajnim ćelijama dolazi do aktivacije delova DNK koji se nazivaju „retrotransposoni“ ili „skačući geni“. Ovi delovi genetskog koda ponašaju se slično virusima – oni se kopiraju i ubacuju na nasumična mesta u genomu, izazivajući haos i oštećenja koja dovode do neplodnosti ili genetskih grešaka.
Antivirusni lekovi kao eliksir mladosti
Ovde priča postaje neverovatna. Istraživački tim je shvatio da, pošto se ovi štetni delovi DNK ponašaju kao virusi, možda bi lekovi koji se koriste protiv virusa mogli da ih zaustave.
Testirali su svoju hipotezu koristeći inhibitore reverzne transkriptaze – klasu lekova koja se decenijama koristi za lečenje HIV-a i drugih virusnih infekcija. Rezultati su bili zapanjujući.
Kada su tretirali stare jajne ćelije miševa ovim lekovima, uspeli su da blokiraju aktivnost „skačućih gena“. Time su sprečili oštećenje DNK. Rezultat? Stare jajne ćelije su povratile karakteristike mladih ćelija, a stopa uspešne oplodnje se drastično povećala.
Getty Images
Šta ovo znači za vantelesnu oplodnju (IVF)?
Ovo otkriće moglo bi da promeni pravila igre u klinikama za vantelesnu oplodnju širom sveta. Trenutno, žene starije od 40 godina imaju veoma male šanse za uspeh sa sopstvenim jajnim ćelijama, često se oslanjajući na donorke.
Ako se ovaj metod pokaže bezbednim i efikasnim kod ljudi (a preliminarni testovi na ljudskim ćelijama u laboratoriji obećavaju), proces bi mogao izgledati ovako:
- Žena prolazi kroz standardnu proceduru prikupljanja jajnih ćelija.
- Te ćelije se u laboratoriji kratkotrajno tretiraju ovim „koktelom“ za podmlađivanje.
- Podmlađene ćelije se potom oplođuju i vraćaju u matericu.
Ovo ne bi samo povećalo šansu za trudnoću, već bi drastično smanjilo rizik od pobačaja i urođenih mana, koji su direktna posledica starosti jajne ćelije.

Put od laboratorije do klinike
Iako je entuzijazam opravdan, naučnici pozivaju na oprez. Put od eksperimenta na miševima do kliničke primene na ljudima je dug i zahteva rigorozne provere bezbednosti. Neophodno je osigurati da tretman ne izaziva nikakve nuspojave na budući embrion.
Takođe, važno je napomenuti da ovaj proces ne stvara nove jajne ćelije (žena i dalje ima ograničenu rezervu), već popravlja kvalitet postojećih, što je ključno za žene u kasnim tridesetim i četrdesetim godinama.
Zaključak
Ovo revolucionarno istraživanje sa Hebrew University baca novo svetlo na sam proces starenja i pokazuje da ono možda nije nepovratan proces kako smo mislili. Korišćenje postojećih antivirusnih lekova za novu namenu moglo bi značajno ubrzati primenu ove terapije, jer su ti lekovi već prošli bezbednosne provere za druge bolesti. Iako nas od široke primene verovatno deli još nekoliko godina kliničkih ispitivanja, ovo je jedan od najkonkretnijih koraka ka produžavanju ženske plodnosti u modernoj medicini. Milioni žena koje se bore sa neplodnošću sada imaju realan razlog za nadu da bi majčinstvo u kasnijim godinama moglo postati znatno lakše i sigurnije. Budućnost reproduktivne medicine upravo je postala mnogo svetlija.


