Zaboravite na blage zimske dane i tanke jakne, jer se meteorološke karte upravo boje u tamno plavo i ljubičasto. Dok smo uživali u relativno mirnom početku godine, visoko iznad nas, u atmosferi, odvijaju se dramatični procesi koji bi uskoro mogli okovati Stari kontinent ledom. Najnovije prognoze vodećih svetskih meteoroloških servisa ukazuju na to da je takozvani „polarni vrtlog“ pred kolapsom, što je siguran znak da zima tek planira da pokaže svoje najsurovije lice.
Stručnjaci širom sveta sa velikom pažnjom prate dešavanja iznad Severnog pola, gde se priprema teren za fenomen poznat kao Naglo zagrevanje stratosfere (Sudden Stratospheric Warming – SSW). Ovaj događaj nije samo obična promena vremena; to je okidač koji može potpuno promeniti tok zime na severnoj hemisferi.

Šta se zapravo dešava iznad Arktika?
Da bismo razumeli zašto nam prete minusi, moramo pogledati gore, u stratosferu. Polarni vrtlog je, pojednostavljeno rečeno, ogromno područje niskog pritiska i hladnog vazduha koje kruži oko polova. Kada je on jak i stabilan, on funkcioniše kao „kavez“ koji zadržava ledeni vazduh gore na severu, dok mi u Evropi i Severnoj Americi uživamo u blažoj zimi.
Međutim, podaci koje analiziraju stručnjaci, uključujući i one sa portala Severe Weather Europe, pokazuju da ovaj vrtlog gubi snagu. Dolazi do njegovog usporavanja i potencijalnog raspada. Zamislite to kao pucanje brane – kada vrtlog oslabi, on više ne može da drži hladnoću „pod ključem“. Ledeni vazduh sa Arktika počinje da curi i preliva se ka jugu, pravo prema Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama i delovima Azije.
Mehanizam ledenog udara
Proces koji trenutno zabrinjava naučnike je zagrevanje stratosfere. Iako zvuči kontradiktorno da „zagrevanje“ donosi led, mehanizam je sledeći: kada temperatura u stratosferi naglo poraste, to remeti strujanje vetrova. Zapadni vetrovi, koji obično kruže oko pola, mogu stati ili čak promeniti smer u istočne.
Ova promena smera vetra je ključna. Ona gura hladne vazdušne mase iz Sibira i sa Arktika direktno u srce Evrope. Istorijski gledano, ovakvi događaji su bili odgovorni za neke od najhladnijih zima u novijoj istoriji, uključujući i čuvenu „Zver sa istoka“ (Beast from the East) koja je pre nekoliko godina paralisala veliki deo kontinenta snegom i ekstremno niskim temperaturama.

Kada možemo očekivati „duboko zamrzavanje“?
Iako se promene u stratosferi dešavaju sada, potrebno je vreme da se taj efekat „spusti“ do nas, u troposferu, gde mi živimo i osećamo vremenske prilike. Meteorolozi predviđaju da bi se prvi pravi efekti ovog raspada mogli osetiti u drugoj polovini januara, sa vrhuncem ledenog talasa koji bi mogao zahvatiti Evropu krajem meseca i početkom februara.
Modeli pokazuju mogućnost spuštanja temperatura daleko ispod nule, ponegde i do -20 stepeni Celzijusa u centralnim delovima kontinenta, uz obilne snežne padavine. Ovo je posebno važno upozorenje za energetski sektor, jer ovakvi hladni talasi drastično povećavaju potrošnju struje i gasa za grejanje. Takođe, saobraćajni kolapsi su gotovo zagarantovani ukoliko se prognoze o prodoru hladnog fronta u potpunosti ostvare.
Zaključak
Pred nama je period velike meteorološke neizvesnosti, ali signali su jasni – zima nije rekla svoju poslednju reč. Raspad polarnog vrtloga je snažan indikator da se moramo pripremiti za povratak prave, oštre zime koja može potrajati nedeljama. Iako precizna lokacija najjačeg udara hladnoće još uvek varira u modelima, verovatnoća da će Evropa biti na udaru ledenog vazduha sa severa raste iz dana u dan. Savetuje se praćenje lokalnih prognoza i priprema za uslove koji mogu uključivati ekstremnu hladnoću i snežne blokade. Priroda nas još jednom podseća da, uprkos globalnom zagrevanju, atmosfera i dalje ima kapacitet da proizvede brutalne zimske epizode kada se njena ravnoteža poremeti.


