Kada govorimo o medicini, često se fokusiramo na bolesti koje pogađaju milione. Međutim, postoji tiha borba koja se vodi u senci – borba onih koji boluju od retkih bolesti. Iako se svaka pojedinačna dijagnoza može činiti izolovanom, kolektivna slika je znatno drugačija: preko 300 miliona ljudi širom sveta živi sa nekim oblikom retkog poremećaja. To nije samo medicinski statistički podatak; to je globalna kriza koja zahteva prelazak sa „priče“ na „delo“.
Šta zapravo znači imati retku bolest?
Retka bolest je, prema definiciji, ona koja pogađa manje od 5 na 10.000 stanovnika. Iako zvuči malo, postoji više od 7.000 različitih dijagnoza. Pacijenti se često suočavaju sa fenomenom koji lekari nazivaju „medicinska odiseja“ – procesom koji traje godinama, tokom kojeg lutaju od ambulante do ambulante u potrazi za tačnom dijagnozom. Prosečno vreme za dobijanje odgovora je pet godina, a za to vreme bolest često nezaustavljivo napreduje.
Tehnologija kao novi saveznik u potrazi za lekom
Glavna prepreka u lečenju retkih bolesti je nedostatak podataka. Velike farmaceutske kuće često nisu imale ekonomski interes da istražuju lekove za male grupe pacijenata (takozvani orphan drugs). Međutim, digitalna transformacija i veštačka inteligencija menjaju pravila igre.
Danas, zahvaljujući platformama kao što je LinkedIn, pacijenti, istraživači i lekari se povezuju brže nego ikada. Analiza velikih podataka (Big Data) omogućava prepoznavanje genetskih obrazaca koje ljudsko oko može prevideti. Upravo ovde nastupa sinergija između medicine i IT sektora – stvaranje baza podataka koje su dostupne globalno, kako bi lekar u Nišu mogao da uporedi simptome sa slučajem iz Brazila ili Japana.

Moć zajednice: Glas koji se čuje
Podizanje svesti je samo prvi korak. Manifestacije poput Rare Disease Day služe da nas podsete na važnost empatije, ali prava promena dolazi kroz promenu zakonodavstva i sistema finansiranja. Udruženja pacijenata više nisu samo grupe za podršku; oni su postali ključni akteri u kreiranju zdravstvenih politika.
Kada se zajednica ujedini, dešavaju se promene:
- Povećava se broj skrining testova za novorođenčad.
- Uvode se inovativne genske terapije koje mogu trajno ispraviti genetski kod.
- Države izdvajaju posebne fondove za lečenje dece i odraslih sa retkim dijagnozama.
Izazovi koji ostaju pred nama
I pored napretka, čak 95% retkih bolesti i dalje nema odobrenu terapiju. To je poziv na buđenje za sve nas. Nije dovoljno samo jednom godišnje podeliti sliku na društvenim mrežama ili nositi odeću jarkih boja. Potrebno je kontinuirano ulaganje u nauku i tehnologiju koja će proces otkrivanja lekova učiniti bržim i jeftinijim.
Digitalni suverenitet, o kojem često pričamo, ovde dobija svoju najhumaniju formu. Ako posedujemo podatke i imamo infrastrukturu da ih obradimo, možemo sami kreirati rešenja koja spašavaju živote, umesto da zavisimo isključivo od globalnih monopolista.
Važan je svaki pojedinac
Retke bolesti nisu problem „tamo nekog drugog“. One su test za naše društvo – koliko smo spremni da se borimo za one koji su najranjiviji. Put od dijagnoze do terapije je dug i težak, ali uz pomoć napredne tehnologije i nepokolebljive ljudske volje, taj put svakim danom postaje malo kraći.
Učinite nešto danas: podržite lokalna udruženja, edukujte se i budite glas onih koji su predugo bili u tišini. Jer u svetu retkih bolesti, znanje nije samo moć – ono je preživljavanje.


