U svetu gde nas inflacija „ujeda“ za pete, a bankarske naknade rastu brže od kamata na štednju, pitanje optimalnog iznosa na tekućem računu postaje jedno od najvažnijih pitanja ličnih finansija. Da li je pametno držati svu ušteđevinu „na dohvat ruke“ ili je to zapravo siguran put ka gubljenju kupovne moći? Iako univerzalni odgovor ne postoji, ekonomski stručnjaci se slažu oko nekoliko zlatnih pravila koja vam mogu pomoći da odredite svoju „idealnu cifru“.
Tekući račun kao protočni bojler, a ne rezervoar
Prva i najčešća greška koju ljudi prave jeste mešanje tekućeg računa sa štednim računom. Tekući račun je dizajniran za transakcije – tu vam leže pare za struju, kiriju, rate kredita i svakodnevne namirnice. Ako na njemu držite preveliku sumu novca, vi zapravo gubite. Zašto? Zato što banke na tekuće račune daju minimalnu ili nikakvu kamatu, dok inflacija (koja je u 2025. godini i dalje prisutna, iako stabilnija) polako ali sigurno smanjuje vrednost tog novca.
S druge strane, premalo novca vas izlaže riziku od „ulaska u crveno“ (dozvoljeni minus), što je verovatno najskuplji bankarski proizvod na tržištu. Kamate na dozvoljeni minus u regionu se često kreću i preko 20%, što je čista finansijska omča oko vrata.

Psihologija „belih para za crne dane“
U našem mentalitetu duboko je urezana potreba za sigurnošću. To nije bez razloga – prošli smo kroz hiperinflacije, bankrotstva banaka i ekonomske krize. Zbog toga mnogi ljudi osećaju mir samo ako vide „lepu cifru“ na svom tekućem računu. Međutim, stručnjaci savetuju da se ta potreba za sigurnošću preusmeri u fond za hitne slučajeve.
Idealna suma koju bi trebalo da imate „u rezervi“ (ali ne nužno na tekućem računu) iznosi između tri i šest prosečnih mesečnih troškova vašeg domaćinstva. Dakle, ako trošite 100.000 dinara mesečno na život, vaša sigurnosna mreža bi trebalo da bude između 300.000 i 600.000 dinara. Taj novac treba da bude lako dostupan, ali fizički odvojen od računa koji svakodnevno „peglate“ karticom u prodavnici.
Pravilo „jedne i po plate“
Ako tražite jednostavnu formulu za iznos koji treba da ostane na samom tekućem računu na kraju meseca, mnogi finansijski savetnici preporučuju pravilo 1.5 plate. To znači da bi u svakom trenutku na vašem osnovnom računu trebalo da imate dovoljno novca da pokrijete troškove tekućeg meseca, plus još polovinu tog iznosa kao amortizer za nepredviđene troškove poput kvara na veš-mašini ili popravke zuba.
Sve iznad tog iznosa treba „skloniti“ tamo gde će raditi za vas, a ne za banku.
Gde investirati „višak“ u modernom dobu?
U 2026. godini, držanje gotovine pod jastukom ili na neaktivnom računu je ekonomski mazohizam. Višak novca koji prelazi vaš fond za hitne slučajeve i vaš mesečni amortizer treba diverzifikovati.
- Oročena štednja ili štednja po viđenju: Iako kamate nisu astronomske, one su i dalje bolje od nule na tekućem računu.
- Investicioni fondovi: Za one koji žele malo veći prinos uz umeren rizik.
- Investiciono zlato: Tradicionalni čuvar vrednosti koji je posebno popularan u kriznim vremenima.
- Tehnološke akcije i AI kompanije: Kako smo videli na primeru Nvidia-e, investiranje u infrastrukturu budućnosti može doneti ozbiljne rezultate onima koji razumeju tržište.
Zamke digitalnog bankarstva
Savremene aplikacije nam omogućavaju da novac prebacujemo sa računa na račun u par sekundi. To je mač sa dve oštrice. Lakoća trošenja je veća nego ikada. Zbog toga je pametno koristiti opcije „automatske štednje“ – čim legne plata, aplikacija automatski prebaci određeni iznos na namenski račun ili podračun. Time simulirate „siromaštvo“ na glavnom računu i sprečavate impulsivnu kupovinu.
Zapamtite: vaš tekući račun treba da bude ogledalo vaših potreba, a ne vašeg ukupnog bogatstva. Ako vam je račun stalno „prenadovan“, vi ste zapravo idealan klijent za banku jer im dajete besplatnu likvidnost, dok vi sami stojite u mestu.

Strategija za 2026. godinu: Suverenitet nad novčanikom
U vremenu digitalnih valuta i AI algoritama koji prate svaku vašu kupovinu, suverenitet nad sopstvenim novcem se ogleda u disciplini. Ne dozvolite da vas reklame ubede da vam treba novi telefon svakih 12 meseci. Fokusirajte se na akumulaciju imovine (asset) koja raste, a ne pasive (liability) koja gubi vrednost čim izađe iz prodavnice.
Držanje previše novca na tekućem računu je često znak straha ili neinformisanosti. Edukacija je najbolja kamata koju možete dobiti. Razumevanjem protoka novca, pretvarate se iz pasivnog štediše u aktivnog upravljača sopstvenom budućnošću.
Zaključak
Optimalna suma na tekućem računu treba da pokriva vaše mesečne troškove uz blagi dodatak za nepredviđene situacije. Sve što prelazi ovaj iznos gubi bitku sa inflacijom i trebalo bi biti preusmereno u štednju ili investicije. Fond za hitne slučajeve je vaš stvarni mir, ali on ne sme da spava na transakcionom računu. Finansijska sloboda ne zavisi od toga koliko zarađujete, već od toga koliko pametno raspoređujete ono što imate. Pravilnim balansiranjem između dostupnosti novca i njegovog rasta, gradite stabilnu bazu za budućnost.


