Naučnici: Mozak gojaznih ljudi je drugačiji

Istraživači sa prestižnog Univerziteta Kembridž su nedavno postigli zapanjujuće otkriće u vezi s gojaznošću i njenim uticajem na mozak. Fokusirajući se na područje mozga poznato kao hipotalamus, koji igra ključnu ulogu u kontroli apetita i telesne težine, ovaj tim stručnjaka je izneo važne nalaze o povezanosti između viška kilograma, nezdrave ishrane i promena u ovom vitalnom području mozga.

Studija, koja je nedavno objavljena u renomiranom časopisu „Neuroimage“, temeljila se na ispitivanju 1.351 mladih odraslih osoba s različitim indeksima telesne mase. Rezultati su otkrili da je ukupni volumen hipotalamusa, odgovornog za regulaciju oslobađanja hormona povezanih s apetitom, bio znatno veći kod osoba s prekomjernom težinom i gojaznošću.

Uz to, istraživači su utvrdili da nezdrava ishrana može izazvati upalu u području hipotalamusa, što dovodi do strukturnih promena. Ova upala može poremetiti prirodne mehanizme koji su odgovorni za održavanje stabilne telesne težine, što otežava osobama s gojaznošću da kontroliraju glad i uspešno sprovode dijete.

Vodeća autorka studije, dr. Stefani Braun, istakla je da je ovo istraživanje izuzetno važno za razumevanje veze između ishrane, mozga i telesne težine. „Ako bi ishrana bogata mastima mogla izazvati upalu u centru za kontrolu apetita kod ljudi, to bi moglo dramatično uticati na našu sposobnost da procenimo kad smo siti te kako telo obrađuje šećer u krvi, što bi zauzvrat moglo pridoneti debljanju“, rekla je dr. Braun.

Iako istraživači još uvek ne mogu s potpunom sigurnošću tvrditi jesu li promene u hipotalamusu uzrokovane viškom težine ili je veći hipotalamus povezan s većim unosom hrane, njihova studija dodaje značajan doprinos razumevanju složene veze između prehrambenih navika i telesne težine.

Ova nova saznanja dobijaju posebno značenje u svetlu trenutne situacije u Velikoj Britaniji, gde je gojaznost postala raširena i ozbiljna zdravstvena zabrinutost. S više od dve trećine odraslih osoba u zemlji suočenih s problemom gojaznosti, potreba za dubljim razumijevanjem ovih procesa je izuzetno hitna. Istraživanja poput ovog mogu pružiti ključne uvide kako bi se suprotstavilo porastu broja propratnih bolesti, kao što su dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti, te promovirala zdravija prehrana i stilovi života.