Novo uvođenje naknade od $100.000 za H-1B vize za visokokvalifikovane strane radnike, od strane Trampove administracije, izazvalo je trenutnu i burnu reakciju u Sjedinjenim Američkim Državama, kulminirajući podnošenjem savezne tužbe. Ova odluka, koja drastično povećava troškove dovođenja stručnjaka, predstavlja radikalnu promenu u imigracionoj politici i direktan udarac na tehnološki sektor, istraživačke institucije i zdravstvenu zaštitu.
Program H-1B viza je ključni mehanizam kojim američke kompanije, posebno one u STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) oblastima, zapošljavaju kvalifikovane stručnjake iz inostranstva, često iz Indije i Kine.
1. Sporna naknada i pravni argumenti tužilaca
Odluka Trampove administracije uvodi jednokratnu naknadu od $100.000 po novoj H-1B prijavi za vizu, što je ogromno povećanje u odnosu na dosadašnje naknade koje su se kretale u rasponu od $2.000 do $5.000, zavisno od veličine kompanije. Administracija je ovaj potez objasnila kao meru zaštite američkih radnika i sprečavanje zloupotrebe programa H-1B, tvrdeći da su neke kompanije koristile program za dovođenje jeftinije strane radne snage.
Međutim, koalicija koja je podnela tužbu u Severnom okrugu Kalifornije osporava odluku na dva ključna pravna fronta:
- Prekoračenje izvršne vlasti: Tužioci, među kojima se nalaze sindikati, obrazovne institucije i poslodavci, tvrde da predsednik nema ustavno ovlašćenje da nameće meru koja generiše tako značajne prihode. Po njihovom mišljenju, naplata ovakvog „poreza“ bez odobrenja Kongresa predstavlja kršenje ustavne podele vlasti.
- Kršenje Zakona o imigraciji i državljanstvu (INA): Zakon dozvoljava agenciji zaduženoj za imigracione usluge da naplaćuje takse samo da bi pokrila troškove obrade viza, a ne da bi suštinski menjala ekonomsku politiku i obim imigracije. Naknada od $100.000 daleko prevazilazi administrativne troškove.
2. Uticaj na industrije i „odliv mozgova“
Najveći udarac novom merom trpe poslodavci koji se oslanjaju na priliv globalnog talenta, a posledice su višestruke:
- Tehnološki sektor: Kompanije u Silicijumskoj dolini i šire se već godinama oslanjaju na H-1B program za zapošljavanje inženjera, programera i naučnika. Nova naknada primorava kompanije da preispitaju da li je cena kvalifikovanog stranog radnika zaista $100.000 godišnje, što bi moglo da ih natera da visoko vredne poslove presele van Sjedinjenih Država, izazivajući svojevrsni „odliv mozgova“ (brain drain).
- Obrazovne i neprofitne institucije: Iako univerziteti i neke neprofitne organizacije tradicionalno imaju izuzeća od godišnjeg limita H-1B viza, najavljena naknada bi se mogla odnositi i na njih, što bi moglo dramatično uticati na njihovu sposobnost da privuku strane profesore, istraživače i medicinsko osoblje. Ovo bi, posledično, moglo ugroziti istraživačke projekte i kvalitet akademske nastave.
- Ekonomske posledice: Ekonomisti upozoravaju da ova restriktivna politika može dugoročno usporiti američki ekonomski rast. Otežavanjem pristupa globalnom talentu, Sjedinjene Države rizikuju gubitak konkurentnosti u ključnim tehnološkim sektorima, jer se najinovativniji stručnjaci mogu okrenuti drugim zemljama sa fleksibilnijom imigracionom politikom.

3. Širi kontekst imigracione debate
Ovaj pravni spor odražava duboku podelu unutar Sjedinjenih Država u vezi sa ulogom legalne imigracije u ekonomiji.
- Stav kritičara: Kritikovi H-1B programa vide ga kao rupu u zakonu koju koriste velike konsultantske firme za angažovanje jeftinijih radnika, čime potiskuju domaće plate.
- Stav pristalica: Poslovna udruženja i tehnološki giganti tvrde da je program ključan za popunjavanje kritičnih nedostataka u kvalifikovanoj radnoj snazi, jer američki obrazovni sistem trenutno ne proizvodi dovoljno stručnjaka za sve tražene pozicije.
Dok se pravna bitka razvija, industrija ostaje u neizvesnosti. Sudski proces će odrediti da li će predsednička izvršna ovlašćenja prevagnuti nad utvrđenim zakonima o imigraciji i da li će visoko kvalifikovana radna snaga i dalje moći da pronađe put do američkog tržišta rada bez plaćanja ekstremno visoke cene.


