Klimatske promene ozbiljno utiču na kvalitet zemljišta u Srbiji, što se odražava na smanjenje prinosa useva i dugotrajne posledice za poljoprivredu. Visoke temperature, ekstremne suše i intenzivne padavine ubrzavaju degradaciju zemljišta, upozoravaju stručnjaci.
Degradacija humusa – ključna posledica
Iako zemljišta u Srbiji imaju visok prirodni kvalitet, uočava se ubrzano opadanje sadržaja humusa poslednjih decenija, što je globalni trend izazvan rastućim populacionim i industrijskim pritiscima, kao i intenzivnom poljoprivredom. Klimatske promene dodatno ubrzavaju ovaj proces, tvrdi dr Jordana Ninkov sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, ističući da su visoke temperature i suše ključni faktori koji smanjuju sadržaj humusa i otežavaju zadržavanje vode i hranljivih materija u zemljištu.
Veza između zemljišta i borbe protiv klimatskih promena
Zemljište je jedan od najvažnijih resursa u borbi protiv klimatskih promena, jer je sposobno da veže ugljenik. Proces fotosinteze omogućava biljkama da ugljenik iz vazduha vezuju u svoja tkiva, odakle deo završava u zemljištu kao humus. Kako Ninkov navodi, površinski sloj zemljišta sadrži više ugljenika nego atmosfera i biosfera zajedno, te povećanje sadržaja humusa ne samo da unapređuje plodnost, već i doprinosi smanjenju efekata klimatskih promena.
Uticaj ekstremnih vremenskih uslova na zemljište
Pored suša, intenzivne padavine u kratkim vremenskim intervalima predstavljaju ozbiljan problem za plodnost zemljišta. Profesor dr Aleksandar Đorđević sa Poljoprivrednog fakulteta objašnjava da jake kiše ispiraju plodni sloj i hranljive materije, dok su sušni periodi dovode do pucanja površine zemljišta i smanjenja mikrobiološke aktivnosti. Visoke temperature dodatno ometaju mikroorganizme, kao što su korisne bakterije i gljive, koje su ključne za zdravlje zemljišta i rast biljaka.
Prevencija erozije i očuvanje kvaliteta zemljišta
Stručnjaci upozoravaju na potrebu uvođenja zaštitnih mera kako bi se očuvala plodnost zemljišta u uslovima klimatskih promena. Protiverozivne mere, poljozaštitni pojasevi, organska đubriva i očuvanje vlage u zemljištu su neke od strategija koje preporučuju dr Jordana Ninkov i dr Aleksandar Đorđević. Takođe, ističu važnost primene krečnih sredstava na kiselim zemljištima i smanjenja intenzivne obrade zemljišta.
Potreba za sistemskim monitoringom zemljišta
Iako su zakonodavni okvir i merne stanice postavljeni u periodu od 2012. do 2018. godine, uspostavljanje sistemskog monitoringa zemljišta u Srbiji još uvek nije realizovano. Prema mišljenju stručnjaka, ovaj monitoring je neophodan kako bi se kvalitet zemljišta mogao kontinuirano procenjivati i prilagođavati klimatskim promenama.
