Čuvarkuća, prvo jaje ofarbano na Veliki petak u crveno, predstavlja simbol zaštite i blagostanja u mnogim delovima Srbije. Prema narodnom verovanju, čuvarkuća ima moć da čuva dom od zla i nedaća tokom cele godine. Na svaki sledeći Veliki petak, običaj nalaže zamenu stare čuvarkuće novom, ali šta učiniti sa starom čuvarkućom?
Tradicionalni načini zbrinjavanja stare čuvarkuće:
- Spaljivanje: Jedan od najčešćih običaja je spaljivanje stare čuvarkuće, koje se obično obavlja u dvorištu ili na terasi. Veruje se da ovaj čin simbolično tera sve zle sile, čime se duhovno čisti prostor za novi početak.
- Puštanje niz vodu: Drugi pristup uključuje puštanje jajeta niz vodu, što simbolizuje odnošenje svih nedaća i loših uticaja iz doma. Ovaj običaj je posebno zastupljen u regionima gde voda ima poseban značaj u lokalnim verovanjima.
- Zakopavanje u zemlju: U nekim delovima Srbije praktikuje se zakopavanje stare čuvarkuće u zemlju. Ovaj običaj je povezan sa verovanjem da se time energija čuvarkuće vraća prirodi, osiguravajući plodnost i zaštitu zemlji koja hrani porodicu.
Bitno upozorenje: Bez obzira na odabrani način, važno je ne zadržavati staru čuvarkuću u kući nakon što je zamenjena novom. Ostavljanje stare čuvarkuće može se smatrati lošim znakom koji može doneti nesreću.
Postavljanje nove čuvarkuće:
Nakon što se stara čuvarkuća adekvatno zbrine, nova se stavlja u poseban stalak i postavlja na časno mesto u kući. Na dan Vaskrsa, nova čuvarkuća treba da bude deo praznične trpeze, simbolizujući kontinuitet, zaštitu i obnovu.
Poštovanje ovih tradicija nije samo kulturni običaj, već i način na koji ljudi održavaju vezu sa svojim precima i kulturom. U modernom društvu, gde se mnogi običaji zaboravljaju, očuvanje ovakvih rituala pomaže u očuvanju identiteta i prenosi vrednosti na mlađe generacije.