Dok tehnološki svet drhti pred rapidnim napretkom generativne veštačke inteligencije, a programeri i kopirajteri se pitaju da li će ih sutra zameniti ChatGPT ili neki napredniji algoritam, jedna grupa poslova doživljava neočekivanu renesansu.
Mladi ljudi, pripadnici takozvane Generacije Z, sve češće okreću leđa skupim fakultetskim diplomama i neizvesnim kancelarijskim karijerama. Umesto toga, biraju put koji se do skoro smatrao „manje prestižnim“ – zanate. Razlog? Jednostavna, ali brutalna logika: robot može da napiše esej, ali ne može da vam popravi curenje u kupatilu.

„Generacija alatljika“ preuzima scenu
U Sjedinjenim Američkim Državama već se skovao termin za ovaj fenomen – „Toolbelt Generation“ (generacija sa pojasom za alat). Podaci sa terena pokazuju drastičan porast upisa u stručne škole koje nude obuku za vodoinstalatere, električare, varioce i mehaničare za grejanje i klimatizaciju (HVAC tehničari).
Ovaj trend nije slučajan. Mladi su svedoci masovnih otpuštanja u IT sektoru i shvataju da diploma menadžmenta ili marketinga više ne garantuje sigurnost. S druge strane, vide hroničan nedostatak majstora. Prosečna starost električara ili vodoinstalatera u mnogim zapadnim zemljama, ali i kod nas na Balkanu, bliži se pedesetoj godini. Kada oni odu u penziju, nastaje vakuum koji neko mora da popuni.
Zašto je plavi mantil sigurniji od bele kragne?
Ključna prednost zanatskih poslova leži u njihovoj nepredvidivosti i fizičkoj komponenti.
Veštačka inteligencija briljira u obradi podataka, prepoznavanju obrazaca i generisanju digitalnog sadržaja. Međutim, ona nema ruke, nema finu motoriku i, što je najvažnije, ne snalazi se u haotičnom fizičkom okruženju.
Svaki kvar na instalacijama je priča za sebe. Cevi su stare, zidovi su krivi, pristup je otežan. Rešavanje takvih problema zahteva kombinaciju fizičke spretnosti, improvizacije i kritičkog razmišljanja u realnom vremenu – nešto što je robotima i dalje nedostižno i biće još dugo vremena. Dok AI može da dijagnostikuje kvar na osnovu unetih parametara, on ne može da se zavuče ispod sudopere i zategne ventil.
Mit o malim platama se ruši
Dugo je važila predrasuda da su zanati slabo plaćeni i prljavi poslovi. Danas, situacija na tržištu diktira potpuno drugačija pravila. Zbog ogromne potražnje i manjka kvalifikovane radne snage, dnevnice dobrih majstora su otišle u nebesa.
Mnogi mladi varioci ili specijalisti za liftove danas zarađuju više od svojih vršnjaka koji sedi u kancelarijama banaka ili marketinških agencija. Pored toga, tu je i faktor duga. Dok studenti završavaju fakultete sa ogromnim studentskim kreditima (posebno na Zapadu) ili godinama uloženim u teorijsko učenje bez prakse, zanatlije počinju da zarađuju odmah, često već tokom obuke.

Društvene mreže kao katalizator promene
Zanimljivo je da i TikTok i Instagram igraju veliku ulogu u ovoj promeni percepcije. Sve je više influensera koji ne promovišu luksuzna putovanja, već snimaju svoj radni dan na gradilištu, pokazuju kako se vari metal ili instalira toplotna pumpa.
Ovi videi imaju milionske preglede i demistifikuju zanatski rad, prikazujući ga kao kreativan, dinamičan i, pre svega – profitabilan. Mladi vide da se od „prljavih ruku“ može pošteno i dobro živeti, bez straha da će se jednog jutra probuditi i saznati da je softver preuzeo njihovo radno mesto.
Povratak realnosti
Čini se da se klatno istorije vraća unazad. U svetu koji postaje sve više virtualan i sintetički, vrednost onoga što je opipljivo, stvarno i neophodno za svakodnevni život raste. Generacija Z je to prepoznala pre drugih. Oni ne žele da budu samo posmatrači digitalne revolucije; oni žele da budu oni koji grade i održavaju svet u kome ta revolucija živi – jer znaju da, kad nestane struje ili pukne cev, niko neće zvati ChatGPT, već majstora.


