Mit o neuništivoj nemačkoj ekonomiji, koja poput lokomotive vuče ostatak Evrope, ovih dana trpi ozbiljne udarce. Najnoviji izveštaji koji stižu iz Nirnberga nisu samo zabrinjavajući – oni su istorijski loši. Broj ljudi bez posla u Nemačkoj porastao je na nivo koji nije viđen više od jedne decenije, tačnije u poslednjih 12 godina, što pali crvene alarme ne samo u Berlinu, već i širom Evropske unije.
Dok se političari trude da zadrže optimizam, surova statistika pokazuje da se kombinacija sezonskih faktora i duboke strukturne krize pretvorila u savršenu oluju za tržište rada.
Brojke koje ruše rekorde
Prema zvaničnim podacima Savezne agencije za rad (Bundesagentur für Arbeit), broj nezaposlenih je drastično porastao. Iako je zimski period tradicionalno vreme kada građevinski sektor i poljoprivreda miruju, ovakav skok se ne može pripisati samo hladnom vremenu.

Broj ljudi koji traže posao premašio je psihološke granice, a stopa nezaposlenosti se popela na nivoe koji podsećaju na periode ozbiljnih recesija. Ono što posebno brine analitičare jeste brzina kojom se situacija pogoršava. U poređenju sa istim periodom prošle godine, na biroima rada se nalazi na stotine hiljada ljudi više. Ovo ukazuje na to da kompanije više ne „čuvaju“ radnike u nadi da će se situacija popraviti, već su primorane na otpuštanja kako bi preživele pad narudžbina i rast troškova.
Zašto motor Evrope posustaje?
Uzroci ovakvog stanja su višeslojni. Andrea Nahles, predsednica Bundesagentur für Arbeit, istakla je da slaba konjunktura (privredna aktivnost) ostavlja sve dublje tragove. Nemačka industrija, nekada ponos nacije, nalazi se u nezavidnom položaju.
- Energetska tranzicija i troškovi: Visoke cene energenata učinile su proizvodnju u Nemačkoj znatno skupljom u odnosu na konkurenciju iz Azije i SAD-a.
- Kriza u auto-industriji: Giganti poput Volkswagena suočavaju se sa padom prodaje i problemima u prelasku na električna vozila, što se preliva na hiljade manjih firmi koje proizvode delove. Kada stane traka u Volfsburgu, posledice se osećaju u celoj zemlji.
- Smanjena potrošnja: Zbog inflacije i neizvesnosti, Nemci manje troše. To direktno pogađa maloprodaju, ugostiteljstvo i uslužne delatnosti, koje su sada takođe počele da smanjuju broj zaposlenih.
Više od statistike: socijalne posledice
Ovaj rast nezaposlenosti nije samo ekonomski problem, već i socijalni. Povećava se broj ljudi koji zavise od državne pomoći, poznate kao Bürgergeld. Sistem socijalne zaštite je pod pritiskom, a budžet, koji je već nategnut zbog ustavnih ograničenja zaduživanja, mora da podnese dodatni teret.
Takođe, primećen je pad broja otvorenih radnih mesta. Kompanije su postale izuzetno oprezne. Umesto da zapošljavaju nove ljude, one se odlučuju za „zamrzavanje“ novih pozicija ili korišćenje instrumenata poput skraćenog radnog vremena (Kurzarbeit), mada ni taj mehanizam više nije svemoguć kao u vreme pandemije.

Šta ovo znači za radnike sa Balkana?
Za mnoge ljude sa naših prostora, Nemačka je decenijama bila obećana zemlja. Ovi podaci, međutim, sugerišu da se „zlatna groznica“ polako hladi. Iako Nemačkoj i dalje hronično nedostaju visoko kvalifikovani stručnjaci (IT inženjeri, medicinsko osoblje, majstori specifičnih zanata), prostor za nekvalifikovanu radnu snagu se sužava. Konkurencija za svako radno mesto postaje oštrija, a poslodavci sada dva puta mere pre nego što nekoga zaposle.
Zaključak
Najnoviji podaci o nezaposlenosti u Nemačkoj predstavljaju otrežnjenje za sve koji su verovali da je ova ekonomija imuna na krizu. Rekordne brojke u poslednjih 12 godina jasna su poruka da stari model rasta, baziran na jeftinoj energiji i neograničenom izvozu, više ne funkcioniše glatko. Pred nemačkom vladom su teške odluke i neophodne reforme kako bi se preokrenuo ovaj negativan trend i vratio optimizam privrednicima. Za radnike, ovo je signal da vremena lake potrage za poslom prolaze i da će stabilnost radnog mesta u budućnosti zavisiti isključivo od nivoa veština i prilagodljivosti. Ostaje da vidimo da li će proleće doneti tradicionalno olakšanje ili će se ekonomska zima produžiti na čitavu godinu.


