Veštačka inteligencija trenutno ne može zameniti većinu poslova na ekonomičan način, otkrio je Tehnološki institut iz Massachusettsa u studiji koja je nastojala da se pozabavi strahovima da će veštačka inteligencija zameniti ljude u nizu industrija. U jednom od prvih dubinskih ispitivanja održivosti veštačke inteligencije koja potiskuje radnu snagu, istraživači su modelirali troškovnu privlačnost automatizacije različitih zadataka u SAD-u, fokusirajući se na poslove gde je korišćen kompjuterski vid – na primer, nastavnici i procenitelji imovine. Otkrili su da samo 23 posto radnika, mereno u dolarima plata, može biti efektivno zamenjena. U drugim slučajevima, pošto je vizuelno prepoznavanje uz pomoć veštačke inteligencije skupo za instalaciju i rad, ljudi su posao obavili ekonomičnije.
Usvojenost veštačke inteligencije u različitim industrijama ubrzala se prošle godine nakon što su OpenAI ChatGPT i drugi generativni alati pokazali potencijal tehnologije. Tehnološke firme od Microsoft Corp. i Alphabet Inc. u SAD-u do Baidu Inc. i Alibaba Group Holding Ltd. u Kini uvele su nove usluge veštačke inteligencije i pojačale razvojne planove – tempom na koji su neki lideri industrije upozorili da je nepromišljeno brz. Strahovi o uticaju veštačke inteligencije na radna mesta dugo su bili glavna briga.

Šta je najveći strah?
„‘Mašine će ukrasti naše poslove“ je osećaj koji se često izražava u vreme brzih tehnoloških promena. Takva anksioznost se ponovo pojavila stvaranjem velikih jezičkih modela“, rekli su istraživači iz Laboratorije za računarske nauke i veštačku inteligenciju MIT-a u radu od 45 stranica pod naslovom „Beyond AI Exposure“. „Smatramo da bi samo 23 posto naknade radnika ‘izloženo’ kompjuterskom vidu veštačke inteligencije bilo isplativo za firme za automatizaciju, a razlog su veliki početni troškovi sistema veštačke inteligencije“, dodali su.
Odnos troškova i koristi kompjuterskog vida je najpovoljniji u segmentima kao što su maloprodaja, transport i skladištenje, u svim oblastima u kojima su Walmart Inc. i Amazon.com Inc. Takođe je primenljivo u kontekstu zdravstvene zaštite, navodi se u radu MIT-a.
Studiju je finansirao MIT-IBM Watson AI Lab i koristila je online ankete za prikupljanje podataka o oko 1.000 vizuelno potpomognutih zadataka u 800 zanimanja. Samo tri posto takvih zadataka danas se može ekonomično automatizovati, ali bi to moglo porasti na 40 posto do 2030. ako troškovi podataka padnu i preciznost se poboljša, kažu istraživači.