Vožnja kroz planine Harc u centralnoj Nemačkoj sada podseća na postapokaliptični pejzaž. Nekada bujne nemačke šume pretvorene su u sablasne nizove mrtvih stabala, što je rezultat klimatskih promena. Roland Pič, šef Nacionalnog parka Harc, naglašava da je ovo jedno od mesta u Nemačkoj gde se klimatska kriza oseća najintenzivnije.
Slične slike dolaze iz Poljske, Češke i Skandinavije. Međutim, neki stručnjaci smatraju da ovaj proces, koliko god dramatičan, dugoročno može doneti pozitivne promene.
Gubitak monokultura smrče
Decenijama unazad, nemačke šume su nakon Drugog svetskog rata obnavljane monokulturama smrče, brzorastućeg drveta idealnog za proizvodnju drvne građe. Ove šume, međutim, nisu pružale bogat biodiverzitet i bile su izuzetno ranjive na suše i štetočine, što je ubrzalo njihovo propadanje.

Uticaj klimatskih promena
Sušni periodi su postali sve učestaliji, a stabla smrče, sa svojim plitkim korenima, ne uspevaju da prežive na suvom tlu. Suša oslabljuje stabla, čineći ih lakim plenom za potkornjaka, insekta koji se rapidno širi i uništava šume. Ovaj problem nije samo ekološki, već i ekonomski, jer šumarstvo čini jedan do dva procenta nemačkog BDP-a.
Nova šumska strategija
Iako gubitak šuma izaziva zabrinutost, stručnjaci poput Fani Hurtig vide šansu za obnovu sa fokusom na otpornije mešovite šume. Plan je da se stvore šume sa različitim vrstama drveća, poput bukve, hrasta i javora, koje su otpornije na sušu i štetočine.

Nove šume u Nemačkoj i širom Evrope mogle bi postati otpornije na klimatske promene, što bi dugoročno doprinosilo očuvanju ekosistema i ekonomskoj stabilnosti industrije drvne građe.
Vožnja kroz planine Harc u centralnoj Nemačkoj sada podseća na postapokaliptični pejzaž. Nekada bujne šume pretvorene su u sablasne nizove mrtvih stabala, što je rezultat klimatskih promena. Roland Pič, šef Nacionalnog parka Harc, naglašava da je ovo jedno od mesta u Nemačkoj gde se klimatska kriza oseća najintenzivnije.
Slične slike dolaze iz Poljske, Češke i Skandinavije. Međutim, neki stručnjaci smatraju da ovaj proces, koliko god dramatičan, dugoročno može doneti pozitivne promene.

Gubitak monokultura smrče
Decenijama unazad, nemačke šume su nakon Drugog svetskog rata obnavljane monokulturama smrče, brzorastućeg drveta idealnog za proizvodnju drvne građe. Ove šume, međutim, nisu pružale bogat biodiverzitet i bile su izuzetno ranjive na suše i štetočine, što je ubrzalo njihovo propadanje.
Uticaj klimatskih promena
Sušni periodi su postali sve učestaliji, a stabla smrče, sa svojim plitkim korenima, ne uspevaju da prežive na suvom tlu. Suša oslabljuje stabla, čineći ih lakim plenom za potkornjaka, insekta koji se rapidno širi i uništava šume. Ovaj problem nije samo ekološki, već i ekonomski, jer šumarstvo čini jedan do dva procenta nemačkog BDP-a.
Nova šumska strategija
Iako gubitak šuma izaziva zabrinutost, stručnjaci poput Fani Hurtig vide šansu za obnovu sa fokusom na otpornije mešovite šume. Plan je da se stvore šume sa različitim vrstama drveća, poput bukve, hrasta i javora, koje su otpornije na sušu i štetočine.
Nove šume u Nemačkoj i širom Evrope mogle bi postati otpornije na klimatske promene, što bi dugoročno doprinosilo očuvanju ekosistema i ekonomskoj stabilnosti industrije drvne građe.