Sezona požara u Evropi 2023. godine označena je kao jedna od najgorih u ovom veku, pokazujući zabrinjavajuće trendove u broju i obimu požara. Evropska komisija je objavila izveštaj koji osvetljava razmere katastrofe koja je zahvatila kontinent.
Prema podacima iz izveštaja Zajedničkog istraživačkog centra Komisije o šumskim požarima, prošle godine je više od pola miliona hektara zemljišta u Evropi, što je površina dvostruko veća od Luksemburga, zahvatila vatra. Ovi podaci stavljaju 2023. godinu u rang sa nekim od najgorih godina u ovom veku, zajedno sa katastrofalnim požarima iz 2017. i 2022. godine.
Evropa se suočila sa dramatičnim intenziviranjem požara tokom leta 2023. godine, sa mediteranskim regionom kao epicentrom. Grčka je posebno pogođena, gde je izbio jedan od najvećih požara u Evropi još od 1980-ih, blizu Aleksandrupolisa.
Klimatske promene su identifikovane kao jedan od ključnih faktora koji doprinose ovim katastrofalnim požarima, čineći ih sve učestalijim i šireći ih na područja koja ranije nisu bila toliko podložna ovakvim incidentima.
Preliminarni podaci za prva tri meseca 2024. godine takođe pokazuju povećanje broja požara, ali njihov uticaj na izgorela područja nije bio toliko značajan kao u prethodnoj sezoni. Ipak, šumski požari su proizveli oko 20 megatona CO2, što je značajna količina gasova sa efektom staklene bašte.
Konačni izveštaj za 2023. očekuje se na jesen, pružajući dublji uvid u posledice i uzroke ove katastrofe, kao i smernice za buduće mere prevencije i zaštite.