Godinama smo slušali da će veštačka inteligencija preuzeti dosadne, repetitivne poslove – fabričke trake, pozivne centre, kase u supermarketima. Programeri su bili mirni. Pisanje koda, rešavanje složenih tehničkih problema, arhitektura sistema – to je bio posao koji zahteva ljudsku kreativnost, logiku i intuiciju kakvu nijedan algoritam ne može imitirati. Ili tako smo mislili. Realnost 2025. i 2026. godine drastično je promenila tu sliku, i IT sektor je odjednom suočen sa talasima otkazivanja kakve nije video ni za vreme dot-com krize s početka dvehiljaditih.
Brojke koje govore same za sebe
Samo u 2024. godini, globalni tehnološki sektor zabeležio je otpuštanje više od 150.000 radnika – pri čemu je veštačka inteligencija direktno ili indirektno navedena kao razlog u velikom broju tih slučajeva. Kompanije kao što su Google, Meta, Microsoft, Amazon i Salesforce su u talasima smanjivale timove, naročito u oblastima koje AI alati mogu pokriti automatski: unos podataka, testiranje softvera, osnovna korisučka podrška, pisanje dokumentacije i određeni segmenti razvoja koji se oslanjaju na ponavljajuće obrasce.
U 2025. godini trend se nastavio. Layoffs.fyi, platforma koja prati otkazivanja u tech industriji, beleži da su samo u prvom kvartalu 2025. više od 60.000 radnika u tehnološkim kompanijama dobilo otkaz – a analitičari procenjuju da je bar polovina tih odluka direktno vezana za implementaciju AI alata koji su preuzeli deo posla dotičnih timova.
Ko je najugroženiji?
Nije sve isto. Veštačka inteligencija ne ugrožava sve IT profile jednako, i važno je napraviti razliku između onih koji su već u zoni rizika i onih čiji je posao – za sada – relativno zaštićen.
Profili pod najvećim pritiskom:
- Junior programeri i mlađi developeri koji su tradicionalno počinjali karijeru pišući jednostavan kod sada se takmiče direktno sa GitHub Copilotom, Claude Codeom i sličnim alatima koji taj isti kod pišu za sekunde
- QA inženjeri i testeri softvera – AI alati za automatizovano testiranje dostigli su nivo na kome zamenjuju cele timove koji su se bavili manualnim testiranjem
- Data entry i analitičari koji rade sa strukturisanim podacima – LLM modeli to rade brže i jeftinije
- Pisci tehničke dokumentacije – generativni AI alati pišu solidnu dokumentaciju na osnovu samog koda
Profili koji su za sada sigurniji:
- Senior arhitekti sistema koji donose visoko-nivo strateške odluke
- Inženjeri koji rade direktno na AI modelima i infrastrukturi
- Cybersecurity stručnjaci – ovde AI i kreira i rešava pretnje, ali ljudska presuda ostaje neophodna
- Product manageri koji razumeju korisničke potrebe i prevode ih u tehničke zahteve
Zašto su kompanije toliko brzo prešle na AI?
Razlog je ekonomski i bezobziran u svojoj jednostavnosti: GitHub Copilot košta 19 dolara mesečno po programeru. Prosečna plata junior developera u SAD kreće se oko 80.000 do 100.000 dolara godišnje. Matematika je okrutna – ali jasna.
Studija Accenturea iz 2024. pokazala je da kompanije koje su integrisale AI coding alate u razvojne timove beleže povećanje produktivnosti od 30 do 50 posto u rutinskim zadacima. To nije produktivnost koja traži više radnika – to je produktivnost koja traži manje radnika za isti output.
Salesforce CEO Marc Benioff otvoreno je rekao da kompanija neće zapošljavati nove softverske inženjere u 2025. jer AI alati pokrivaju taj kapacitet. Slična izjava došla je i od strane rukovodstava nekoliko manjih kompanija u Evropi.
Srbija i region: kako stojimo?
IT sektor u Srbiji je u poslednjih deset godina bio jedan od najbrže rastućih sektora privrede – i jedan od retkih koji je konstantno bežao od kriza koje su pogađale druge industrije. Prosečna plata u IT sektoru je višestruko veća od nacionalnog proseka, a mladi su masovno birali računarstvo i informatiku na fakultetima upravo zbog te percepcije stabilnosti.
Ta percepcija sada se menja. Domaće IT kompanije, naročito one koje rade kao outsourcing servisi za strane klijente, sve više prijavljuju pritisak da smanje troškove – a AI automatizacija je najbrži put do toga. Kompanije poput Nordeus, Levi9, Lara ili Nsoft, zajedno sa stotinama manjih agencija, već su počele interno da restruktuiraju timove.
Posebno je indikativan trend smanjenja novih zapošljavanja: broj otvorenih pozicija za junior programere u Srbiji u 2025. godini pao je za više od 40 posto u poređenju sa 2022. godinom, prema podacima sa domaćih portala za zapošljavanje. Taj pad nije slučajan.

Nije sve crno: nova radna mesta koja AI stvara
Pošteno je napomenuti da priča nije jednostrana. Dok AI uklanja određene tipove IT poslova, istovremeno stvara nova zanimanja koja godinu dana ranije nisu ni postojala.
Prompt inženjering, AI trening i fine-tuning, etika veštačke inteligencije, AI audit i compliance, integracija AI sistema u postojeće infrastrukture – sve su to oblasti u kojima potražnja za stručnjacima raste brže nego što se stručnjaci mogu formirati. Problem je što tranzicija iz jedne kategorije u drugu nije jednostavna ni brza, i zahteva kontinuiranu edukaciju i prilagođavanje koje nisu svi radnici ni u mogućnosti ni u volji da sprovedu.
Goldman Sachs je u svom izveštaju iz 2023. procenio da bi AI mogla automatizovati ekvivalent 300 miliona radnih mesta globalno – ali i da bi istovremeno mogla stvoriti do 97 miliona novih. Neto efekat je, teorijski, pozitivan. Ali teorija i praksa retko se podudaraju na čovečanskom nivou: neto pozitivan rezultat ne znači ništa osobi koja je ostala bez posla i nema resurse ni podršku da se prekvalifikuje.
Šta treba uraditi ako ste u IT sektoru?
Odgovor nije panična promena karijere – ali je svakako neophodno strateško repozicioniranje. Stručnjaci koji su preživeli prethodne tehnološke revolucije daju sličan savet: ne bežite od AI, naučite da ga koristite. Onaj ko ume da radi sa AI alatima ima prednost nad onima koji ih se boje ili ignorišu.
Konkretni koraci koji mogu da pomognu:
- Naučite prompt inženjering – razumevanje kako se komunicira sa AI modelima je nova bazična veština, poput poznavanja Excela devedesetih
- Razvijajte „T-shaped“ profil – duboka ekspertiza u jednoj oblasti kombinovana sa širokim razumevanjem susednih oblasti čini vas teže zamenjivim
- Fokusirajte se na meke veštine – komunikacija, liderstvo, upravljanje projektima i empatija prema korisnicima su oblasti gde AI još uvek zaostaje
- Pratite tehnološke trendove aktivno – onaj ko razume gde industrija ide ima prednost u prilagođavanju pre nego što postane neophodnost
Konačan utisak
Revolucija veštačke inteligencije u IT sektoru nije budućnost – ona se dešava sada, u realnom vremenu, i menja tržište rada brže nego što su se generacije pre nas navikle na takve promene. Otkazi nisu anomalija ili prolazna kriza – oni su signal dubokog restrukturiranja koje tek počinje.
To ne znači da IT kao karijera nema budućnost. Znači da IT karijera budućnosti izgleda drugačije od IT karijere prošlosti. I što pre to prihvatimo, to bolje pozicionirani ćemo biti da iz te promene izađemo jači, a ne zatečeni.


