Da li ste ikada zamišljali fabriku koja radi u potpunom mraku, 24 sata dnevno, bez pauze za ručak, bolovanja ili godišnjih odmora? Ono što je decenijama zvučalo kao scenario naučnofantastičnog filma, uskoro postaje naša realnost. Prema najnovijim predviđanjima stručnjaka i najavama lidera u automobilskoj industriji, svet je na pragu otvaranja prve fabrike automobila u kojoj neće raditi nijedan čovek.
Ciljna godina za ovaj tehnološki poduhvat je 2030, a trka za prestižnu titulu prvog proizvođača koji će eliminisati ljudski faktor sa proizvodne trake već je uveliko počela.
Od automatizacije do potpune autonomije
Automobilska industrija je oduvek bila pionir u korišćenju robota. Ako danas uđete u pogone giganata kao što su Tesla, Toyota ili Volkswagen, videćete da roboti već obavljaju teške poslove: zavarivanje karoserije, farbanje i prenošenje teških delova. Međutim, finalna montaža – onaj deo gde se povezuju fini kablovi, postavljaju sedišta i kontroliše enterijer – i dalje se u velikoj meri oslanja na spretnost ljudskih prstiju i moć ljudskog rasuđivanja.

Novost koja menja igru jeste rapidan napredak veštačke inteligencije (AI) i humanoidnih robota. Kompanije sada razvijaju mašine koje ne samo da ponavljaju programirane poteze, već mogu da „vide“, „uče“ i prilagođavaju se u realnom vremenu. Cilj je stvoriti pogon koji funkcioniše samostalno od ulaska sirovine do izlaska gotovog vozila.
Koncept „mračnih fabrika“
Stručnjaci ovaj fenomen nazivaju „lights-out manufacturing“ ili „mračne fabrike“. Logika je jednostavna ali brutalno efikasna: robotima nije potrebno svetlo da bi videli, nije im potrebno grejanje zimi niti hlađenje leti, a ne treba im ni kiseonik.
Uklanjanjem ljudi iz jednačine, fabrike budućnosti mogu drastično smanjiti potrošnju energije i operativne troškove. Pored toga, ovakva postrojenja mogu biti manja i kompaktnija, jer nema potrebe za hodnicima, kantinama, toaletima ili parking mestima za hiljade zaposlenih. Ovo bi moglo dovesti do značajnog pada cene proizvodnje, a potencijalno i do jeftinijih automobila za krajnje kupce.
Ko predvodi ovu trku?
Iako se mnogi proizvođači kreću u ovom smeru, oči javnosti su najčešće uprte u kompaniju Tesla i njenog izvršnog direktora. Elon Musk je više puta najavljivao da će humanoidni robot Optimus postati ključni deo radne snage. Pored američkih kompanija, ogroman pritisak dolazi sa istoka.
Kineski proizvođači, poput kompanija Xiaomi (koja je nedavno ušla u svet automobila) i BYD, već koriste hiper-automatizovane procese. Njihove nove fabrike koriste gigantske prese (Giga Press tehnologija) koje zamenjuju stotine manjih delova jednim velikim odlivkom, što je korak bliže potpunoj automatizaciji. Godina 2030. se vidi kao realan rok kada će tehnologija humanoidnih robota biti dovoljno zrela da preuzme i najdelikatnije zadatke montaže.

Izazovi i etička pitanja
Naravno, put do 2030. godine nije posut samo ružama. Postoje ogromni tehnički izazovi, prvenstveno u vezi sa održavanjem tih robota – jer, paradoksalno, ko će popraviti robota ako se pokvari u fabrici bez ljudi? Verovatno drugi robot, ali ta tehnologija je još u povoju.
Drugo, i možda važnije pitanje, je socijalno. Šta će se desiti sa milionima radnika u auto-industriji? Sindikati širom sveta već izražavaju zabrinutost. Zagovornici automatizacije tvrde da će se ljudi prebaciti na kreativnije poslove nadzora i programiranja, dok skeptici strahuju od talasa tehnološkog viška.
Zaključak
Najava otvaranja prve potpuno robotizovane fabrike automobila do 2030. godine predstavlja jednu od najvećih prekretnica u istoriji industrijske proizvodnje. Prelazak na „mračne fabrike“ doneće neviđenu efikasnost, brzinu i preciznost, potencijalno smanjujući troškove i greške u proizvodnji na nulu. Međutim, ovaj napredak sa sobom nosi i ozbiljna društvena pitanja o budućnosti ljudskog rada koja se ne mogu ignorisati. Dok tehnologija nezadrživo grabi napred, na društvu je da pronađe balans između profita koji donose mašine i dobrobiti radnika koje one zamenjuju. Narednih nekoliko godina biće ključne u definisanju kako će izgledati suživot čoveka i veštačke inteligencije u industrijskom sektoru.


