Nedavna studija sprovedena u martu 2023. godine otkriva da razina kofeina u krvi može imati značajan uticaj na količinu telesne masti i povećati ili smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Istraživački tim sastavljen od stručnjaka sa Karolinska Instituta u Švedskoj, Univerziteta u Bristolu i Imperial Collegea u Londonu u Velikoj Britaniji koristio je genetske markere za uspostavljanje jasnije veze između razine kofeina u organizmu, indeksa telesne mase (BMI) i rizika od dijabetesa tipa 2.
Studija ukazuje na to da veće genetski predviđene koncentracije kofeina u plazmi dovode do nižeg BMI-a i manje ukupne telesne masti. Osim toga, ti isti visoki nivoi kofeina u krvi povezani su sa smanjenim rizikom od dijabetesa tipa 2, pri čemu je procenjeno da oko polovina efekta kofeina na smanjenje rizika od dijabetesa dolazi upravo kroz redukciju BMI-a.
Podaci korišćeni u studiji obuhvatili su informacije od skoro 10.000 ljudi iz različitih genetskih baza podataka, sa posebnim fokusom na varijacije gena povezanih sa brzinom razgradnje kofeina u organizmu. Osobe sa određenim varijacijama u genima CYP1A2 i AHR, koji regulišu metabolizam kofeina, mogu sporije razgrađivati kofein, što mu omogućava da duže ostane u krvi. Zanimljivo je da osobe sa ovakvim genetskim predispozicijama obično konzumiraju manje kofeina.
Korišćenjem metode Mendelove randomizacije, istraživači su pokušali da odrede verovatne uzročne veze između prisustva genetskih varijacija, pojavljivanja bolesti kao što je dijabetes, telesne mase i faktora životnog stila. Ovo otkriće otvara mogućnost da se pića koja sadrže kofein, ali nemaju kalorija, proučavaju kao potencijalno sredstvo za smanjenje tjelesne masnoće i rizika od dijabetesa tipa 2, što bi moglo imati značajne implikacije na javno zdravlje i preporuke za ishranu.
