U trci za globalnu finansijsku dominaciju, Evropa je povukla odlučujući potez: konzorcijum od devet velikih evropskih banaka udružio je snage sa ciljem da lansira stablecoin vezan za evro (EUR-denominated stablecoin). Ovaj projekat, najavljen da krene u drugom kvartalu 2026. godine, daleko je više od puke tehnološke inovacije – on predstavlja direktan i strateški odgovor na dominantnu poziciju američkog dolara (USD) u svetu digitalnih valuta i pokušaj osiguravanja monetarne suverenosti Evropske unije.
Američka hegemonija u digitalnoj valuti
Trenutno, tržištem stablecoina globalno dominiraju tokeni vezani za američki dolar. Procene pokazuju da USD-pegovani stablecoini čine gotovo 99% ukupne tržišne kapitalizacije ovog segmenta, čija vrednost iznosi stotine milijardi dolara. Ova dominacija, podržana zakonodavnim inicijativama poput američkog GENIUS Act-a, omogućava SAD-u da indirektno izvozi svoje finansijske standarde i nadzor na globalno tržište, čak i u digitalnom prostoru.
Za Evropsku centralnu banku i političke lidere, ovo predstavlja ozbiljan rizik. Ako se većina globalnih digitalnih transakcija odvija u USD stablecoinima, Evropa bi mogla izgubiti kontrolu nad efikasnim prenosom monetarne politike, a ekonomska aktivnost EU bi postala preterano zavisna od američke digitalne infrastrukture i regulative.
Udruživanje moći: Ko i zašto?
Devet velikih banaka iz različitih evropskih zemalja – uključujući ING, UniCredit, SEB, CaixaBank, DekaBank, KBC, Danske Bank, Banca Sella i Raiffeisen Bank International – formirale su konzorcijum.
Ove institucije planiraju da osnuju novu kompaniju u Holandiji, koja će biti licencirana i nadgledana od strane Holandske Centralne Banke kao institucija za elektronski novac.

Ključni ciljevi evropskog stablecoina:
- Monetarna Suverenost: Smanjenje zavisnosti od američkih platnih sistema i digitalnih valuta kako bi se zaštitila stabilnost evra.
- Regulatorna usklađenost: Ključna prednost ovog projekta je usklađenost sa novom, sveobuhvatnom regulativom Evropske unije za kriptoimovinu, poznatom kao MiCA (Markets in Crypto-Assets Regulation). MiCA, koja stupa na snagu u potpunosti 2024. godine, pruža jasan pravni okvir, transparentnost i zaštitu potrošača kakve do sada kripto-tržište nije poznavalo.
- Efikasnost plaćanja: Stvaranje brze, programabilne i jeftine digitalne platne infrastrukture, dostupne 24/7, koja bi pojednostavila prekogranična plaćanja i B2B transakcije unutar evrozone, pa i šire.
Regulatorni vetar u leđa: MiCA kao komparativna prednost
Dok se SAD još uvek bore da uspostave jedinstven i jasan savezni zakon za stablecoine, Evropska unija je sa MiCA regulativom već definisala stroga pravila.
Prema MiCA, stablecoine (klasifikovane kao E-Money Tokens ili Asset-Referenced Tokens) mogu izdavati samo ovlašćene finansijske institucije, poput banaka. Nadalje, regulativa zahteva da najmanje 30% imovine koja podržava stablecoin mora biti deponovano u evropskim bankama ili evropskim državnim obveznicama.
Ova regulatorna sigurnost i kredibilitet koje donose velike banke (za razliku od tehnoloških kompanija) daju ovom euro-stablecoinu veliku šansu da privuče tradicionalne, oprezne investitore i korporacije koje su do sada izbegavale kripto-tržište.
Budućnost: Trka sa Digitalnim Evrom (CBDC)
Lansiranje privatnog euro-stablecoina pod bankarskom kontrolom postavlja interesantnu dinamiku u kontekstu planiranog Digitalnog Evra (CBDC – Central Bank Digital Currency) od strane ECB. Dok Digitalni Evro predstavlja direktnu obavezu Centralne banke i služiće za masovna, mala plaćanja i očuvanje monetarne stabilnosti, stablecoin koji izdaju privatne banke može biti više fokusiran na veleprodajna plaćanja, digitalizaciju finansijske imovine i pametne ugovore (smart contracts) u finansijskom sektoru.
U svakom slučaju, udruživanje evropskih bankarskih giganata jasno pokazuje da Evropa prelazi iz uloge posmatrača u ulogu aktivnog učesnika i kreatora pravila u globalnom digitalnom finansijskom sistemu.


