Toplotne pumpe postaju najčešći način grejanja domova u nekim evropskim zemljama, dok ih u drugim još uvek prati skepticizam. Razlike u njihovom prihvatanju širom Evrope zavise od više faktora, uključujući subvencije, cene električne energije i politike usmerene ka podsticanju njihove instalacije.
Ekonomski faktori ključni za usvajanje toplotnih pumpi
Jedna od najčešćih zabluda o toplotnim pumpama jeste da se mogu koristiti samo u modernim, dobro izolovanim kućama.
„Postoji percepcija da se toplotne pumpe mogu instalirati samo u renoviranim, savremenim objektima. Međutim, imamo bezbroj primera njihove uspešne primene u stambenim zgradama, starim zaštićenim objektima, pa čak i u arktičkom permafrostu,“ kaže Sarah Azau, direktorka komunikacija u Evropskoj asocijaciji za toplotne pumpe (EHPA).
Jan Rosewood iz neprofitne organizacije RAP (Regulatory Assistance Project) objašnjava da presudnu ulogu za prihvatanje toplotnih pumpi igraju ekonomski faktori, a ne vrsta zgrade.
U zemljama gde su cene električne energije višestruko više od cena gasa ili nafte, mali broj ljudi prelazi na toplotne pumpe. Na primer, Velika Britanija ima samo 412 toplotnih pumpi na 100.000 ljudi, u poređenju sa evropskim prosekom od 3.068 pumpi na 100.000 ljudi.
Subvencije kao pokretač rasta
Različite evropske zemlje nude subvencije, uključujući kredite s niskim kamatama, grantove i poreske olakšice. Ove mere su ključne jer su početni troškovi za toplotne pumpe, u proseku, dva do četiri puta veći od onih za gasne kotlove i iznose oko 11.500 evra.
Najizdašnije subvencije nude:
- Nemačka: Do 18.000 evra za toplotne pumpe sa zemljanim izvorom i do 15.000 evra za vazdušne toplotne pumpe.
- Francuska: Do 15.000 evra za zemljane pumpe i do 9.000 evra za vazdušne.
- Velika Britanija: Subvencije su povećane sa 5.000 funti na 7.500 funti u oktobru 2023.
Azau naglašava da nestabilne ili često menjane šeme subvencija negativno utiču na prodaju toplotnih pumpi. Na primer, prodaja je pala za čak 47% u prvoj polovini 2024. godine.
Zablude i skepticizam
Iako su toplotne pumpe standard u nordijskim zemljama, u drugim regionima nailaze na skepticizam, često podstaknut dezinformacijama industrije fosilnih goriva.
„Prošle godine, zakon o grejanju u Nemačkoj izazvao je polarizovane debate o toplotnim pumpama, ostavljajući potrošače nesigurnim,“ kaže Rosewood.
Da bi se povećalo usvajanje ove tehnologije, potrebna je efikasna kombinacija politika, uključujući:
- Regulaciju cena energije tako da troškovi toplotnih pumpi budu niži od fosilnih alternativa.
- Finansijsku podršku za početne troškove instalacije.
- Zabranu instalacije novih sistema grejanja na fosilna goriva u novim i postojećim objektima.
- Dobre strategije komunikacije i koordinacije.
Toplotne pumpe predstavljaju ključnu tehnologiju za prelazak na zelenu energiju, ali njihovo usvajanje zavisi od stabilnih politika, ekonomskih faktora i osvešćivanja javnosti. Jasno postavljena pravila i dugoročna strategija EU mogu pomoći u ubrzavanju ove energetske tranzicije.