Jul je najtopliji mesec u godini zbog nekoliko ključnih razloga koji se odnose na Zemljinu orbitu, nagnutost osi, i kako Sunčeva energija utiče na atmosferu i površinu planete.
Zemljina nagnutost i orbitiranje oko Sunca
Zemlja je nagnuta za oko 23,5 stepeni u odnosu na svoju osu dok kruži oko Sunca. Ovaj nagib uzrokuje promene u količini sunčeve svetlosti koja stiže do različitih delova Zemlje tokom godine, što dovodi do smene godišnjih doba. Tokom letnjih meseci na severnoj hemisferi, ovaj deo planete je nagnut prema Suncu, primajući više direktne sunčeve svetlosti i duže dnevne sate.
Letnja dugodnevnica
Astronomsko leto na severnoj hemisferi počinje letnjom dugodnevnica, koja se javlja oko 20. ili 21. juna. Na taj dan, Sunce dostiže svoju najvišu tačku na nebu, što dovodi do najdužeg dana i najkraće noći u godini. Nakon toga, Zemlja i dalje prima značajnu količinu sunčeve energije, što nastavlja da zagreva atmosferu i površinu.

Sezonski odmak
Postoji vremenski odmak između trenutka kada Sunce dostigne svoj zenit i kada se temperatura na Zemlji maksimalno poveća. Zemljinoj površini, posebno velikim vodenim telima kao što su okeani, potrebno je vreme da apsorbuju sunčevu toplotu i zatim je oslobode u atmosferu. Zbog ovog fenomena, nazvanog sezonski odmak, najviša dnevna temperatura se obično dešava nekoliko sati posle podneva, a najtopliji mesec dolazi nekoliko nedelja nakon letnje dugodnevice. Zato je jul, a ne jun, najtopliji mesec u godini.
Efekti globalnog zagrevanja
Klimatske promene dodatno pogoršavaju ekstremne vrućine. Kako se globalne temperature povećavaju, meseci kao što su jun, jul i avgust postaju topliji nego ikada ranije, što doprinosi rekordnim temperaturama i toplotnim talasima širom sveta.
Geografska raspodela stanovništva
Većina svetske populacije živi na severnoj hemisferi, gde su meseci jun, jul i avgust najtopliji u godini. Ovo dodatno naglašava globalni uticaj toplih letnjih meseci na ljude i ekosisteme.
Zbog svih ovih faktora, jul je tradicionalno najtopliji mesec u godini, a klimatske promene dodatno intenziviraju te ekstremne temperature, dovodeći do značajnih posledica po ljudsko zdravlje, ekosisteme i infrastrukturu.