U Ženevi, srcu međunarodne diplomatije i demokratije, građani su nedavno podržali inicijativu koja ima za cilj da dodatno ojača demokratska prava kroz smanjenje broja potpisa potrebnih za pokretanje inicijativa i referenduma. Ova promena u ustavnom pravu, koja je privukla podršku 63,2% glasača na nedeljnom glasanju, predstavlja značajan korak ka olakšavanju građanske participacije u političkim procesima.
Predlog, koji je inicirala desničarska Švajcarska Narodna Partija uz podršku Pokreta građana Ženeve i levice, ima za cilj da smanji procenat potrebnih potpisa sa trenutnih 3% na 2% za ustavne inicijative, i sa 2% na 1,5% za zakonodavne inicijative i opciona referenduma. Ovo praktično znači da će za pokretanje ustavne inicijative sada biti potrebno 5,538 potpisa umesto prethodnih 8,307, dok će za zakonodavne inicijative i referendume broj potrebnih potpisa pasti sa 5,538 na 4,153.
Zagovornici ove mere ističu da je Ženeva prethodno postavila relativno visoke standarde u poređenju sa drugim kantonima. Na primer, u Cirihu, sa populacijom od preko 1,5 miliona, za pokretanje narodne inicijative potrebno je samo 6,000 građana, dok je za opciona referenduma dovoljno 3,000 potpisa, uz duže vreme za prikupljanje.
![vote](https://uzivo24.com/wp-content/uploads/2024/03/vote-1-1024x576.jpg)
Sa druge strane, protivnici smanjenja broja potrebnih potpisa tvrde da su zahtevi za potpisima već bili smanjeni dva puta, 2021. i 2017. godine. Takođe, kantonalna vlada Ženeve bila je protiv ovih promena, izražavajući zabrinutost da bi to moglo dovesti do trivijalizacije ili čak zloupotrebe političkih prava.
Ova inicijativa i njeno usvajanje pokazuju težnju građana Ženeve da učine proces političkog odlučivanja dostupnijim i otvorenijim, što odražava duboku posvećenost demokratskim vrednostima. Međutim, kao i u svakoj demokratiji, izazovi balansiranja između olakšavanja participacije i očuvanja integriteta političkog procesa ostaju predmet debate i pažljive analize. Ovaj potez u Ženevi možda će poslužiti kao primer drugim kantonima i demokratijama širom sveta u težnji za većom uključenošću građana u kreiranje političkih odluka, istovremeno naglašavajući potrebu za odgovornim korišćenjem demokratskih prava. Kako će ove promene uticati na politički pejzaž Ženeve i da li će dovesti do većeg angažovanja građana ili potencijalnih zloupotreba, ostaje da se vidi. U svakom slučaju, ovaj korak predstavlja značajan moment u razvoju demokratskih procesa u Ženevi, otvarajući put za potencijalno veći broj inicijativa i referenduma koji direktno odražavaju volju naroda.