Američka automobilska kultura je decenijama bila definisana zvukom V8 motora, mirisom benzina i osećajem neograničene slobode na otvorenim autoputevima. Međutim, čini se da se taj „američki san“ ubrzano menja. Prema najnovijim podacima o kojima piše Forbes, svedoci smo istorijskog preokreta u javnom mnjenju – sve veći broj Amerikanaca sada podržava ideju o potpunom ukidanju ili drastičnom ograničavanju prodaje novih vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem (ICE).
Ova promena stava nije došla preko noći, već je rezultat kombinacije tehnološkog napretka, ekološke svesti i ekonomskih faktora. Šta se to tačno dešava u kolevci automobilizma i da li je ovo signal da su dani klasičnih automobila odbrojani brže nego što smo mislili?
Promena svesti ili ekonomska nužnost?
Dugo se smatralo da će Amerikanci poslednji odustati od svojih benzinaca. Ipak, ankete pokazuju da podrška zabrani prodaje novih vozila na fosilna goriva (najčešće se pominje ciljna godina 2030. ili 2035.) raste. Dok je ranije ova ideja bila rezervisana samo za ekološke aktiviste, sada je prihvataju i prosečni potrošači.
Razlozi za ovaj zaokret su višeslojni:
- Sazrevanje tehnologije: Električna vozila (EV) više nisu skupe igračke malog dometa. Modeli kompanija poput Tesla, Ford i Rivian dokazali su da električni automobili mogu biti moćniji, brži i pouzdaniji od svojih benzinskih pandana.
- Klimatska anksioznost: Sve učestalije vremenske nepogode – od uragana do šumskih požara u Kaliforniji – naterale su građane da ozbiljnije shvate uticaj emisije štetnih gasova. Ljudi počinju da povezuju ono što im izlazi iz auspuha sa onim što vide na vestima.
- Troškovi održavanja: Iako su električni automobili i dalje skuplji u startu, vozači uviđaju da je „gorivo“ (struja) jeftinije, a troškovi servisa drastično manji jer EV nemaju ulje, filtere, svećice ni komplikovane menjače.
Generacijski jaz i politička podela
Interesantno je primetiti da podrška ukidanju ICE vozila nije ravnomerno raspoređena. Mlađe generacije (milenijalci i generacija Z) su predvodnici ovog talasa. Za njih, automobil je pre svega sredstvo transporta koje treba da bude „pametno“ i čisto, a ne statusni simbol snage motora.
S druge strane, i dalje postoji snažan otpor, naročito u ruralnim delovima Amerike gde je infrastruktura punjača slabo razvijena. „Dometna anksioznost“ (strah da će se baterija isprazniti pre cilja) i dalje je glavni argument protivnika elektrifikacije, iako se mreža punjača širi neverovatnom brzinom.

Šta ovo znači za globalno tržište?
Kada Amerika, kao jedno od najvećih tržišta automobila na svetu, počne da menja kurs, to izaziva talase koji se osećaju svuda, pa i kod nas u Evropi. Proizvođači automobila ne mogu da prave različite automobile za svako tržište. Ako General Motors i Ford odluče da prestanu sa razvojem novih benzinskih motora jer ih američki kupci ne žele, to znači da će se ponuda klasičnih automobila smanjiti globalno.
Ovo je jasan signal i za evropske proizvođače, ali i za nas kao krajnje potrošače. Vrednost polovnih dizelaša i benzinaca bi u narednoj deceniji mogla drastično da padne, dok će infrastruktura za električna vozila postati prioritet svake države.
Neminovna budućnost
Iako će motori sa unutrašnjim sagorevanjem verovatno ostati na putevima još decenijama (kao polovna vozila), era njihove dominacije se bliži kraju. Činjenica da čak i Amerikanci, tradicionalno zaljubljeni u zvuk benzinskog motora, počinju da zagovaraju njihovo ukidanje, govori nam da je električna revolucija nezaustavljiva. Pitanje više nije „da li ćemo“ preći na struju, već „koliko brzo“ ćemo se prilagoditi novoj realnosti na točkovima.


