Istraživanje s Univerziteta Kalifornija u San Diegu ističe zabrinutost zbog povećanog rizika od smrti povezanog s dugotrajnim sedenjem, ukazujući na važnost aktivnosti u prevenciji ovog problema.
Stil života modernog doba sve više nas vezuje za sedeći način života, što je trend koji zabrinjava zbog negativnih efekata na naše zdravlje. Nedavno istraživanje Univerziteta Kalifornija u San Diegu (UCSD) donosi značajne zaključke u vezi s tim.
Studija je obuhvatila 5856 žena starosti od 63 do 99 godina tokom perioda od deset godina, prateći njihove aktivnosti pomoću senzora. Rezultati su pokazali 57% veći rizik od smrti kod žena koje su dnevno sedele više od 11 sati u poređenju s onima koje su sedele manje od devet i po sati.
Važno je istaći da čak ni redovna fizička aktivnost ne eliminiše potencijalne rizike dugotrajnog sedenja. Čak i uz intenzivne vežbe, postoji povećan rizik od preuranjene smrti, kako potvrđuje studija UCSD-a, a što je potkrepljeno i ranijim istraživanjima. Međutim, istraživanje iz Australije pokazalo je da postizanje 9000 do 10.500 koraka dnevno može smanjiti ovaj rizik, bez obzira na sedentarni način života.
Neki nedostaci u istraživanjima mogu proizaći iz različitih metodologija. Dok je studija UCSD-a pratila aktivnost kukova, australijska studija pratila je pokrete zapešća, što može uticati na tačnost procene sedenja. Osim toga, nedostatak specijalizovanog softvera u australijskoj studiji mogao je dovesti do pogrešnog klasifikovanja stajanja kao sedenja.

S obzirom na sve veći broj dokaza, smanjenje vremena provedenog u sedenju postaje imperativ, a smernice Svetske zdravstvene organizacije preporučuju redovne pauze i kretanje. Iako definisanje prekomernog sedenja ostaje predmet diskusije, studija UCSD-a predlaže granicu od 11 sati, dok druga istraživanja navode sedam sati ili manje. Takođe, dugotrajno sedenje duže od 30 minuta može povećati nivo šećera u krvi i krvni pritisak.
Ublažavanje dugotrajnog sedenja može se postići jednostavnim prilagođavanjima načina života. Stolovi za stajanje i sedenje mogu biti korisni za radnike u kancelariji, dok redovne pauze tokom obavljanja zadataka podstiču kretanje. Kod kuće, stajanje tokom reklama na televiziji ili obavljanje kućnih poslova može prekinuti sedentarni ritam. Nosivi uređaji poput pametnih narukvica ili satova mogu podsećati korisnike da se redovno kreću.
Čak i za one sa ograničenjima u kretanju, čak i mali pokreti mogu doneti zdravstvene koristi. Studija iz 2020. godine pokazala je da su korisnici invalidskih kolica imali koristi od kratkih vežbi za ruke, smanjujući nivo šećera u krvi. Ključ leži u izbegavanju dugotrajnog mirovanja, jer svaki pokret donosi zdravstvene beneficije.