Kada pomislimo na skandinavske zemlje, prva asocijacija obično su stabilnost, visok životni standard i neuništiva ekonomija. Međutim, najnoviji podaci koji stižu iz zemlje hiljadu jezera razbijaju tu sliku i donose prilično sumornu realnost. Finska se trenutno suočava sa ekonomskim izazovom kakav nije viđen decenijama, a broj kompanija koje su stavile „ključ u bravu“ dostigao je alarmantne visine.
Prema zvaničnim podacima koje je objavio finski zavod za statistiku, Tilastokeskus, broj podnetih zahteva za bankrot u protekloj godini oborio je neslavne rekorde ovog milenijuma, premašujući čak i brojke zabeležene tokom velike finansijske krize 2009. godine.
Građevinski sektor na kolenima
Glavni epicentar ovog ekonomskog potresa nalazi se u građevinskoj industriji. Ovaj sektor, koji je godinama bio motor finskog razvoja, sada se suočava sa „savršenom olujom“. Kombinacija rastućih kamatnih stopa, poskupljenja građevinskog materijala i drastičnog pada potražnje za novim stanovima dovela je do toga da mnoge firme jednostavno ne mogu da servisiraju svoje dugove.
Stručnjaci ukazuju da je „balon“ u stanogradnji pukao, a posledice su brutalne. Nisu u pitanju samo mali podizvođači; nelikvidnost je pogodila i veće igrače na tržištu. Kako se gradilišta zatvaraju, tako se stvara domino efekat koji pogađa i druge povezane industrije – od proizvođača nameštaja do firmi za transport i logistiku.
Statistika koja zabrinjava
Brojke su neumoljive. Analiza pokazuje da je broj stečajeva porastao za više od 20% u odnosu na prethodnu godinu. To znači da je hiljade preduzeća prestalo da postoji, ostavljajući za sobom neplaćene dugove i, što je još važnije, armiju nezaposlenih ljudi.

Iako je građevina najteže pogođena, kriza se preliva i na sektor usluga. Ugostiteljstvo i maloprodaja takođe trpe udarce. Kako inflacija jede kupovnu moć građana, Finci sve manje troše na restorane, putovanja i luksuzna dobra, što direktno gura male biznise ka ivici provalije.
Šta kažu ekonomisti?
Ekonomski analitičari u Helsinkiju upozoravaju da najgore možda još nije prošlo. Visoke kamatne stope Evropske centralne banke i dalje pritiskaju tržište, a oporavak se ne očekuje preko noći. Iako vlada pokušava da interveniše određenim merama, strukturni problemi zahtevaju vreme da se reše.
Postoji strah da bi ovaj talas bankrota mogao dovesti do dugoročnijeg rasta nezaposlenosti, što bi dodatno opteretilo finski sistem socijalne zaštite, koji je već pod pritiskom zbog starenja populacije. Ipak, finski mentalitet je poznat po otpornosti (čuveni „sisu“), pa se mnogi nadaju da će se ekonomija prilagoditi i pronaći nove modele rasta, možda kroz tehnološki sektor i zelenu energiju.
Zaključak
Trenutna situacija u Finskoj služi kao ozbiljno upozorenje ostatku Evrope o krhkosti ekonomije u doba visokih kamata i geopolitičke nestabilnosti. Rekordan broj bankrota nije samo statistički podatak, već odraz dubokih promena koje pogađaju realni sektor i živote običnih ljudi. Iako su građevinske firme prve pale kao domine, jasno je da je potreban sveobuhvatan plan oporavka kako bi se sprečila dublja recesija. Finska će morati da redefiniše svoje ekonomske prioritete kako bi prebrodila ovu oluju. Ostaje da se vidi da li će 2025. godina doneti stabilizaciju ili će se trend gašenja kompanija nastaviti nesmanjenom žestinom.


