U poslednje vreme raste intenzitet trke za prevlast u proizvodnji čipova između Kine, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Tajvana. S obzirom na nedavno izabrani predsednički mandat Donalda Trampa, analitičari predviđaju da će SAD nastojati da dodatno osnaže svoju poziciju u ovoj strateški važnoj industriji.
Tenzije između SAD i Kine u sektoru čipova
SAD već neko vreme primenjuje stroge mere prema kineskim tehnološkim kompanijama, naročito prema Huaveju, koji je na američkoj listi zabranjenih kompanija. Nedavno je otkriveno da je Huavei koristio čipove proizvedene u tajvanskoj kompaniji TSMC u svojim rešenjima za veštačku inteligenciju, što je dodatno pojačalo tenzije. Kao odgovor, američko Ministarstvo trgovine je naložilo TSMC-u da obustavi isporuke visoko sofisticiranih čipova kineskim firmama.
TSMC je tako najavio da će odmah prekinuti prodaju naprednih 7-nanometarskih čipova kompanijama u Kini. Kao odgovor na ove restrikcije, Huavei je saopštio da više neće koristiti TSMC-ove čipove za svoje proizvode.

Tajvan – svetski lider u proizvodnji čipova
Tajvan ima vodeću ulogu u globalnoj proizvodnji čipova sa tržišnim udelom od čak 68% u 2023. godini. Međutim, predviđa se da će ovaj udeo opasti na oko 60% do 2027. godine, zbog intenzivnih ulaganja SAD-a u povećanje sopstvenih kapaciteta. Zakon o čipovima i nauci iz 2022. godine, zajedno s potencijalnim inicijativama Donalda Trampa, omogućio bi Americi da poveća svoj udeo u proizvodnji čipova na 17% do kraja ove decenije.
Najveći klijenti TSMC-a ostaju američke tehnološke kompanije poput Nvidije i Apple-a. Pored Tajvana, i Južna Koreja ima važnu ulogu u industriji s udelom od 12%, dok Kina zauzima oko 8% tržišta.

Širenje evropskih kapaciteta za proizvodnju čipova
S obzirom na geopolitičke tenzije i potrebu za tehnološkom autonomijom, mnoge zemlje ulažu u sopstvene proizvodne kapacitete. U Evropi, Nemačka predvodi ovu inicijativu kroz partnerstvo sa TSMC-om. U gradu Drezdenu, poznatom kao „Silicijumska Saksonija“, TSMC, uz podršku Evropske unije i nemačke vlade, gradi fabriku vrednu deset milijardi evra koja bi trebalo da počne s radom do 2027. godine. Očekuje se da će ova fabrika zaposliti oko 2.000 radnika, uglavnom visokokvalifikovanih stručnjaka, i dodatno ojačati nemačku poziciju u sektoru mikroelektronike.
Ova inicijativa deo je šireg evropskog plana za smanjenje zavisnosti od azijskih proizvođača čipova. Nova fabrika TSMC-a, zajedno sa obližnjim postrojenjima kompanija Bosch i Infineon, značajno će doprineti evropskoj tehnološkoj autonomiji u industriji poluprovodnika.

Globalni značaj proizvodnje čipova
Čipovi su ključna komponenta u tehnologijama koje pokreću moderne uređaje – od pametnih telefona do automobila, a globalna nestašica tokom poslednjih godina dodatno je ukazala na potrebu za diversifikacijom proizvodnih lanaca. Intenziviranje globalne trke za prevlast u ovoj industriji odražava rastuću svest o strateškom značaju poluprovodnika, što mnoge zemlje podstiče da kroz ulaganja u domaću proizvodnju obezbede stabilnost i tehnološku samodovoljnost.