Za većinu nas, aluminijumska folija je bila osnovna namirnica u kuhinji tokom celog života. Ali ovaj savitljivi metal možda nije tako bezopasan kao što se čini. U stvari, aluminijum koji se nalazi u svemu, od folije do dezodoransa, povezan je sa nekim ozbiljnim zdravstvenim problemima. Danas ćemo uroniti u to šta tačno aluminijum čini vašem telu, gde ovaj podmukli element može da vreba, i što je najvažnije – kako se možete zaštititi od njegovih toksičnih efekata.
Šta je aluminijum? Aluminijum je srebrnobeli, lak metal. Najobilniji je metal u zemljinoj kori i prirodno se javlja u zemljištu, vodi i vazduhu. Aluminijum se može unositi putem ishrane, apsorbovati kroz kožu ili udisati (posebno kod radnika u fabrikama koji udišu aluminijumske pare ili prašinu). Aluminijum se prirodno nalazi u mnogim namirnicama u malim koncentracijama, a prisutan je i u mnogim farmaceutskim proizvodima i vodi za piće. Prosečan odrasli u Sjedinjenim Američkim Državama unosi oko 7–9 mg aluminijuma dnevno putem hrane.
Opasnosti od aluminijuma
Aluminijum je široko prepoznatljiv i poznat neurotoksin koji inhibira više od 200 biološki važnih funkcija i izaziva različite negativne efekte kod biljaka, životinja i ljudi. To je otrov koji deluje na nervni sistem i povezan je sa nekoliko ozbiljnih zdravstvenih problema.

Aluminijum se nakuplja u bubrezima, mozgu, plućima, jetri i štitnoj žlezdi, gde se takmiči sa kalcijumom za apsorpciju i može uticati na mineralizaciju skeleta. Kod beba, to može usporiti rast. Aluminijum napada centralni nervni sistem. Studije pokazuju da toksični metali doprinose bolestima mozga stvarajući oksidativni stres, a aluminijum je jedan od glavnih krivaca. Aluminijum se dovodi u vezu sa degenerativnim bolestima mozga.
5 razloga za izbegavanje aluminijuma
- Alchajmerova bolest
- Parkinsonova bolest
- Rak dojke
- Poremećaji kostiju
- Autizam
Kako smanjiti nivo aluminijuma u organizmu
Važno je shvatiti da je potpuno izbegavanje izlaganja aluminijumu nemoguće i zapravo nepotrebno.
Naša tela su veoma sposobna za rukovanje i neutralizaciju različitih toksičnih supstanci, uključujući aluminijum, koje svakodnevno dolaze u kontakt sa nama. Problem nastaje kada preopterećujemo ove prirodne puteve detoksikacije, što rezultira nakupljanjem toksina.
Zbog toga je ključno zaštititi se od dugotrajnog izlaganja aluminijumu tako što ćete pristupiti širem kontekstu i smanjiti unos toksina, istovremeno povećavajući sposobnost tela da se uspešno oslobađa toksina. Evo nekoliko koraka koje preporučujem:
Filtrirajte vodu: Investirajte u visokokvalitetni sistem za filtriranje vode kako biste smanjili unos aluminijuma i drugih toksičnih materija.

Birajte svežu i celu hranu: Prerađena hrana često sadrži više aluminijuma i drugih toksina. Usredsredite svoju ishranu na sveže namirnice kao što su voće, povrće, kvalitetni proteini i zdrave masti.
Tražite proizvode bez aluminijuma: Kod kupovine, obratite pažnju na proizvode koji ne sadrže aluminijum, kao što su prašak za pecivo bez ovog elementa.
Koristite posuđe bez aluminijuma: Kada birate posuđe, potrudite se da izaberete one koji su bez aluminijuma.
Pazite na proizvode koje koristite: Aluminijum prisutan u dezodoransima i drugim proizvodima lako prodire kroz kožu i može značajno doprineti ukupnom nivou aluminijuma u telu, posebno ako se ti proizvodi koriste svakodnevno. Odlučite se za dezodoranse i kozmetiku koji ne sadrže aluminijum.
Smanjite ukupno toksično opterećenje: Smanjenjem izlaganja faktorima kao što su elektromagnetna zračenja, zagađenje vazduha u zatvorenim prostorima i drugim štetnim supstancama, pomoći ćete telu da se bolje nosi sa neizbežnim izlaganjem toksinima.
Prateći ove jednostavne korake, značajno ćete smanjiti rizik od negativnih efekata prekomernog izlaganja aluminijumu.