Često smo svedoci izjave da je jutro nepotpuno bez šoljice kafe. Međutim, konzumacija kafe pre doručka može rezultirati povećanim izlučivanjem želudačne kiseline, što može iritirati želudačnu sluznicu i izazvati neugodnosti kod pojedinaca.
Takođe, važno je napomenuti da kafa ima visok stepen kiselosti, što može dovesti do zakiseljavanja organizma i ometanja apsorpcije ključnih hranljivih materija. Preporučuje se da konzumirate kafu pola sata nakon obroka, bez dodataka poput mleka i šećera. Ukoliko vam je potreban kofein za buđenje, alternativa može biti konzumacija zelenog ili crnog čaja, koji takođe sadrže kofein.
Kako kofein deluje na nas?
Kofein brzo dolazi do krvotoka, direktno kroz zid želuca i kroz tanko crevo. Kofein je stimulans koji deluje na centralni nervni sistem, pružajući privremeni osećaj budnosti i povećavajući mentalnu i fizičku energiju. Kada konzumiramo kofein, on se apsorbuje u krvotok i putuje do mozga, gde deluje blokirajući adenozin receptore.

Adenozin je supstanca koja se prirodno javlja u telu i ima ulogu u regulisanju sna i budnosti. Kada se adenozin veže za svoje receptore, javlja se osećaj pospanosti. Kofein sprečava adenozin da se veže za receptore, čime se blokira osećaj umora.
Međutim, kofein sprečava dejstvo adenozina, tako što zauzme njegovo mesto u mozgu i na taj način nas održava budnim. Sprečavajući dejstvo adenozina, kofein podstiče dejstvo adrenalina.
Ukoliko se naviknemo na njegovo dejstvo, mi postajemo zavisni i ne možemo da funkcionišemo pa zato posežemo za novom šoljicom kafe. Kafa, tj. šoljica kafe obično sadrži 100 miligrama kofeina.
Za većinu ljudi kofein je u dozama u kojima se obično uzima bezopasno sredstvo pogodno za dobro raspoloženje i bolju radnu sposobnost, ali za osobe čije su moždane ćelije osetljive na kofein, pet ili šest popijenih šoljica kafe na dan, može da izazove ozbiljne probleme. Kofein može izazvati napad panike, anksioznost, a kod nekih ljudi može dovesti do blagog porasta holesterola.

Preporučuje se filter kafa, zato što na filter papiru ostaje hemijska supstanca koja povećava nivo lošeg holesterola. Ali nije sve tako crno. Novim istraživanjem došlo se do saznanja da kafa takodje sadrži antioksidante i da deluje antitumorno, antialergijski i antiinflamatorno.
Kafa nam pomaže da preguramo dan, ali sa njom moramo da budemo pažljivi, jer možemo lako postati zavisni od tog stimulanta. Konzumirajmo je pametno, jedna do dve šoljice dnevno i bićemo sigurni da nam ne šteti, već koristi.
Odricanje od odgovornosti
Sadržaj nije namenjen da bude zamena za profesionalni medicinski savet, dijagnozu ili lečenje. Uvek tražite savet svog lekara ili drugog kvalifikovanog zdravstvenog radnika o svim pitanjima koja imate u vezi sa zdravstvenim stanjem.
[…] ove savete, vaša kafa u kancelariji će biti ukusnija i uživaćete u svakoj šoljici. Ne zaboravite da kafa ne samo da poboljšava […]