Zamislite tržnicu u centru Kaira gde su maline iz Arilja, borovnice iz Šapca, šljive iz Osečine i jabuke iz Topole dostupne egipatskim potrošačima. Ova slika uskoro bi mogla postati stvarnost zahvaljujući nedavno potpisanom Sporazumu o slobodnoj trgovini između Srbije i Egipta.
Sporazum, potpisan od strane predsednika dve zemlje, fokusira se na ukidanje carina na poljoprivredne proizvode iz Srbije. Carine na jabuke, suve šljive i bobičasto voće, koje su bile 40%, 30% i 20%, sada su ukinute. Ovo otvara novo tržište za srpske voćare i postavlja pitanje kakve koristi mogu očekivati, kao i kako će ovaj sporazum uticati na otkupne cene i razvoj voćarstva u Srbiji.

Srpska voćarska produkcija je jedna od retkih svetlih tačaka u domaćem agraru. Dok su ostali sektori zabeležili pad proizvodnje u poslednjoj deceniji, voćari su unapredili svoje metode, koristeći protivgradne sisteme, sisteme za navodnjavanje i nove sorte voća. Ove inovacije su privukle strane kupce u Srbiju.
„Imamo voćnjake na 193.000 hektara i od izvoza jabuka ostvarujemo prihod od 125 miliona dolara. Godišnje proizvodimo 510.000 tona jabuka, dok domaća potrošnja iznosi oko 220.000 tona,“ kaže Branislav Gulan, agroanalitičar.
Ipak, uprkos ovim brojkama, voćari često nisu zadovoljni otkupnim cenama. Na primer, prošle godine otkupna cena šljive je bila između 15 i 25 dinara, jabuke između 30 i 60 dinara u zavisnosti od sorte, dok je malina ove godine dostigla cenu od 250 dinara.

„Iskreno se nadam da će sporazum sa Egiptom uticati na povećanje otkupne cene maline. Trenutno smo u velikom problemu jer je sve poskupelo, a cena otkupa maline je niska,“ kaže Miloš Radovanović, malinar iz Arilja.
Goran Stanić iz Privredne komore Srbije napominje da, iako je otvaranje novog tržišta pozitivno, ne treba očekivati trenutni rast cena. „Kupovna moć u Egiptu nije toliko visoka kao u Srbiji. Na primer, malina, po kojoj smo poznati u Evropi, sada ima konkurenciju iz Ukrajine i Poljske. Viškovi maline moraju se plasirati na nova tržišta,“ kaže Stanić.
Stručnjaci zaključuju da srpski voćari moraju mnogo raditi kako bi iskoristili mogućnosti koje pruža ovaj sporazum. Potrebno je modernizovati zasade maline i šljive i sprečiti opadajući trend prinosa po hektaru, koji se u poslednjih deset godina smanjio tri puta.
Očekuje se da će novi sporazum doneti značajne koristi srpskim voćarima, ali će biti potrebno vreme i napor kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal novog tržišta.