Verovanje u veštice i veštičarenje varira širom sveta; više od devet od deset ljudi u Tunisu veruje da ljudi mogu koristiti natprirodne moći da nanose zlo, dok manje od jedne desetine ljudi u Švedskoj to veruje. Prema novom istraživanju, više od četvrtine ljudi veruje u veštičarenje širom sveta.
Međutim, veštičarenje, odnosno koncept da ljudi mogu koristiti natprirodne sposobnosti da nanose zlo, verovanje je koje dramatično varira među nacijama. Samo 9% ljudi u Švedskoj veruje u veštičarenje, dok više od 90% u Tunisu veruje da pojedini ljudi poseduju zle moći, pokazalo je istraživanje.
Verovanja
Verovanje u veštičarenje može biti staro koliko i samo čovečanstvo. Na primer, najstarija pećinska umetnost u Engleskoj možda su „veštičji znaci“ urezani da oteraju zle duhove, dok se najstariji pisani primer hebrejskog imena Boga nalazi na „tabletama prokletstva“ starim 3.200 godina, namenjenim da prokunu nekoga ko je prekršio zavet. Ideja da ljudi mogu bacati kletve prisutna je u većini glavnih svetskih religija, uključujući hrišćanstvo, judaizam, islam i hinduizam, pokazalo je istraživanje Centra za istraživanje Pju iz 2021. godine. Talas brutalnih veštičjih lovova bacio je delove visoravni Papue Nove Gvineje u stanje terora, dok preplašena plemena krive mračne sile za svoj brzo menjajući svet.
U novom istraživanju, istraživači su koristili obimne podatke prikupljene tokom šest talasa između 2008. i 2017. godine od strane Centra za istraživanje Pju. Ukupno je 140.000 ljudi širom 95 zemalja i pet kontinenata bilo pitano niz pitanja vezanih za njihovo verovanje u magiju, poput: „Verujete li u zlo oko, ili da određeni ljudi mogu bacati kletve ili čini koje uzrokuju loše stvari nekome?“ (Jedno od očiglednih ograničenja studije: nije sprovedena anketa ni u Indiji ni u Kini, koje zajedno imaju oko 2,8 milijardi ljudi.)

Istraživanja
Na osnovu uzorka Pju istraživanja, istraživači su procenili da barem 1 milijarda ljudi širom sveta veruje u veštičarenje. Žene, stanovnici gradova i mlađi bili su skloniji verovanju u takve natprirodne moći. Međutim, veći obrazovanost, finansijska sigurnost i život u manjem domaćinstvu obično su pratili smanjeno verovanje u veštičarenje. Ipak, takva verovanja pronađena su među ljudima širom obrazovnog i socioekonomskog spektra.
Na primer, ljudi sa „vrlo dobrim“ ekonomskim statusom bili su samo 6% do 7% manje skloni verovanju u veštičarenje u poređenju sa ljudima sa „vrlo lošim“ ekonomskim situacijama, pokazalo je istraživanje objavljeno 23. novembra u časopisu PLOS One.
I, očekivano, oni koji su religiozni obično su skloniji verovanju da pojedinci poseduju magične moći. „Uopšteno, religiozna i veštičja verovanja, oba usredsređena na ključnu ulogu natprirodnih moći u životu, idu ruku pod ruku“, napisali su istraživači u studiji. Ljudi u zemljama sa slabim institucijama, niskim nivoima društvenog poverenja, većim naglaskom na konformizmu i većim pristrasnostima prema ljudima u „unutrašnjoj grupi“ takođe su skloniji verovanju u veštičarenje.
To se slaže sa prethodnim antropološkim radom koji proučava američke starosedeoce u Navaho naciji, poznatim i kao Diné, prema novom izveštaju. Prethodna istraživanja su predložila da među Navaho ljudima, verovanje u veštičarenje služi kao sredstvo društvene kontrole koje pomaže u održavanju reda u društvu kada formalne strukture upravljanja nisu prisutne ili su slabe, napisali su istraživači u studiji.